Tijekom događanja koje je 14. prosinca održano u Zagrebu u organizaciji Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK i Sektora za međunarodne poslove i EU HGK, predstavljeni su rezultati provedbe operativnih programa Konkurentnost i kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali, Program ruralnog razvoja te OP za pomorstvo i ribarstvo.
U panel raspravi o provedbi operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) moderator panela Kristian Korunić, član Vijeća Zajednice, istaknuo je da od ukupno 10,676 milijardi eura koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju do 2020. godine, alokacija sredstava za ovaj program iznosi 6,881 milijardi eura od čega iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) 4,3 milijarde eura, a iz Kohezijskog fonda (KF) 2,5 milijarde eura. Do kraja listopada ove godine ugovoreno je 2,3 milijarde kuna ili 34% sredstava.
\”Rezultat je dobar, u određenim su područjima ostvareni jako dobri rezultati, a u drugima manje dobri, ali povećana je razina ugovaranja koja je lani iznosila tek 4,4%. Tek se očekuju veliki strukturni projekti u području željeznice i gospodarenje otpadom, a također i projekti u području obrane od poplava, što ide sporije zbog rješavanja imovinskopravnih odnosa\”, istaknuo je pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Dragan Jelić dodajući kako se u prioritetu poduzetništva ostvaruju jako dobri rezultati.
Načelnica Samostalnog sektora za EU Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mira Medić istaknula je dugoročan proces priprema, a zatim i provedbe za infrastrukturne projekte. \”Neki se projekti pripremaju godinama i do šest, sedam godina. Tu kasnimo ali ove godine i sljedeće nastojimo ubrzati proces\”, rekla je Medić navodeći otvaranje dvaju centara za gospodarenje otpadom.
\”Pripremili smo 60 do 70 infrastrukturnih projekata, a osam projekata se provoditi kroz Konkurentnost i koheziju, 23 projekta je odobreno, 46% alokacije je iskorišteno, a 10 projekata je na stolu u različitim fazama pripreme. Riječ je o strateški projektima\”, istaknula je Karmen Cerar, načelnica Sektora međunarodnih projekata Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Voditeljica Posredničkog tijela razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Suada Mustajbegović navela je u području energetske učinkovitosti 105 projekata za obrazovne ustanove, a 86 ih je uspješno realizirano. Za stambene zgrade su odobrena sredstva, a 585 stambenih zgrada je ugovoreno te je upućen poziv za 214 škola i vrtića. Očekuje se i provođenje energetske učinkovitosti u industriji te javnim zgradama. Građevinska je operativa dobila na zamahu u RH, a tek smo na trećini puta u energetici\”, rekla je Mustajbegović.
Pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Kulakowski Kramarić navela je da je do sada raspisano 18 poziva od 4,7 milijardi kuna. Dodijeljeno je 1700 potpora u vrijednosti 2,8 milijarde kuna, a bilo je 3800 prijava od čega je 3500 obrađeno. \”Podaci govore kako su poduzetnici spremni za povlačenje sredstava iz EU fondova\”, kazala je Kulakowski Kramarić napomenuvši pojednostavljivanje dodjela kroz sustav eFondova i sustav vaučera. Sljedeće godine očekuju se pozivi za područja internacionalizacije poslovanja, informacijsko-komunikacijske tehnologije, inovacije, a bit će 12 novih poziva od dvije milijarde kuna. \”Najveći problem čine greške koje se pojavljuju, posebno u području javnih nabava te normi u graditeljstvu. Zbog dva posto grešaka moguća je i suspenzija od godinu dana\”, istaknuo je Tomislav Petric, ravnatelj središnje agencije SAFU.
Zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Boris Guina istaknuo je 1400 prijava od kojih je 640 bilo pozitivno te je 200 u obradi. Isplaćeno je 180 milijuna kuna poduzetnicima, a na raspolaganju je 170 milijuna eura do 2020. godine. \”Prijave su sve kvalitetnije, a projekti sve bolji\”, kazao je Guina. Voditeljica Odjela za mala poduzeća HBOR-a Ivana Grahovac istaknula je da su do sada financirali 600 projekata od 3,5 milijarde kuna. Specijalist Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti HBOR-a Josip Grgić naveo je 250 milijuna eura za financijske instrumente putem poslovnih banka te 110 milijuna eura za investicijske kredite.
Izvor: https://www.hgk.hr/
