Europska komisija je usvojila Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., financijski najizdašniji Program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u novom financijskom razdoblju, vrijedan 5,2 milijarde eura.
U kolovozu je usvojen Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, u Zagrebu su ga potpisale povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, nakon čega su na odobrenje poslana dva programa – Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program.
Naime, Sporazumom o partnerstvu Hrvatskoj se za razdoblje od 2021. do 2027. otvara put za povlačenje ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike. Povlačenje tih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a – Program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), vrijedan 1,57 milijardi eura.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak u izjavi nakon sjednice Vlade poručila je da program nosi nevjerojatne prilike za sve dijelove Hrvatske.
“Zahvaljujući Europskoj komisiji i procesu pregovora, po prvi puta imamo posebne alate za sve dijelove Hrvatske, dakle i gradove, ali i one nerazvijenije, kao što su potpomognuta područja i brdsko-planinska područja”, istaknula je Tramišak.
Kada je riječ o sredstvima iz financijske perspektive 2014. – 2020., njihovo iskorištavanje završava s krajem 2023. godine, tako da se ta sredstva još koriste, a projekti realiziraju. Pritom, ugovorenost iznosi 128 posto, tri milijarde eura više od raspoloživih sredstava, a trenutna iskorištenost doseže 78,4 posto ili više od 8,4 milijarde eura.
“Ovih nešto više od godinu dana još je prilika da se i ostali projekti završe i realiziraju”, poručila je Tramišak.
Kada su u pitanju veliki projekti započeti u ovom razdoblju i koji neće biti gotovi do kraja 2023., uredbe Europske komisije nude mogućnost “faziranja” takvih projekata te će se moći realizirati u dva programska razdoblja, navela je ministrica.
Pojasnila je da će ti projekti povlačiti sredstva iz nove financijske omotnice, a da onda sredstva iz financijske perspektive 2014. – 2020. ne bi ostala neiskorištena, služi upravo ugovorenost veća za tri milijarde eura, koja bi trebala biti garancija da će Hrvatska u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti tu perspektivu.
“Ako smo sada na 78 posto, a 40 posto smo uspjeli realizirati u posljednje dvije godine, to nam daje za nadati se približavanju maksimalne iskorištenosti na kraju 2023. godine”, zaključila je ministrica Tramišak.
Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013. do 3. studenoga ove godine povukla 8,41 milijardu eura, što je 78,4 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 67,8 milijarde kuna, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Izvor: Hina/Vlada
