Preskoči na sadržaj

Bilten br. 2/2019

Revizije i provjere projekata

Svrha revizije, odnosno provjere projekata koji su sufinancirani sredstvima Europske unije je provjera zakonitosti i pravilnosti izdataka prijavljenih Europskoj komisiji. Sredstva poreznih obveznika Europske unije moraju biti utrošena pravilno, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito.  U sustavu kontrole i upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima revizije i provjere projekata koji su sufinancirani sredstvima Europske unije mogu vršiti različita tijela:

  • Tijelo za reviziju - ARPA (Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije) 
  • Revizori Europske komisije (uključujući i OLAF)
  • Vanjski revizori ovlašteni od strane Europske komisije
  • Europski revizorski sud
  • Državni ured za reviziju
  • Upravljačko tijelo
  • Tijelo za ovjeravanje - Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Revizije, odnosno provjere, provode se u tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova te kod korisnika bespovratnih sredstava, a postoje različite vrste revizija/provjera: revizija sustava upravljanja i kontrola, revizija kod zatvaranja programa, revizija operacija, terenske provjere Europske komisije (on-the-spot monitoring visits), tematske evaluacije Europske komisije, provjere na razini sustava koje vrši Upravljačko tijelo te provjere Tijela za ovjeravanje (administrativne i provjere na licu mjesta).

Nakon svake provedene revizije/provjere tijelo koje je provelo reviziju/provjeru izdaje nacrt izvješća koji sadrži osnovne podatke o provedenoj reviziji/provjeri, nalaze i zaključke revizije te preporuke. Također, prilikom dostave nacrta izvješća naveden je i rok za dostavu očitovanja na nacrt izvješća. U slučaju revizije operacija očitovanje na nacrt izvješća daje i korisnik bespovratnih sredstava. Na temelju dostavljenih očitovanja nadležno tijelo sastavlja konačno izvješće, a  zaključci i preporuke iz konačnog izvješća obvezujući su za tijela u sustavu odnosno korisnike.

Kako surađivati s revizorima i što je revizijski trag

 U ovome članku usredotočit ćemo se na obveze korisnika tijekom provođenja revizija, odnosno provjera. Korisnik mora surađivati s institucijama/tijelima koja vrše revizije i provjere povezane s projektom na način da osigura navedenim institucijama pristup svim mjestima i prostorijama u kojima se projekt provodi, pristup dokumentaciji, isporučevinama, rezultatima i neposrednim rezultatima projekta. Dokumentacija koja se provjerava i za koju je potrebno osigurati revizijski trag navedena je u općim uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a mora biti lako dostupna i spremljena na način da se olakša njezina provjera. Korisnicima savjetujemo da svu dokumentaciju dodatno provjere prije dostave revizorima/kontrolorima te da je dostavljaju pravovremeno i u zadanim rokovima jer nalazi proizašli iz provedene revizije/provjere mogu za posljedicu imati financijske korekcije po pojedinome projektu, pri čemu financijsku odgovornost snose korisnici.

S obzirom na to da se provjere mogu vršiti do 5 godina nakon zatvaranja operativnog programa u okviru kojega se projekt sufinancira, potrebno je osigurati revizijski trag. Pojam „revizijski trag“ odnosi se na dokumentirani tijek financijskih i drugih transakcija od njihovog početka do završetka, s ciljem omogućavanja rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i njihova odobrenja. On obuhvaća sustave dokumentiranja, izvješćivanja, računovodstva i arhiviranja. Revizijski trag je važan izvor informacija za revizore i druge kontrolore tijekom pripreme i provođenje revizije ili drugih provjera, a nadležnost za osiguranje revizijskog traga je na instituciji koja upravlja i provodi projekte/operaciju/ugovor.

Opširnije
Povratak na vrh