Projekt HANS zajednički je prekogranični projekt talijanskih i hrvatskih partnera, sufinanciran sredstvima Europske Komisije iz INTERREG/CARDS-PHARE programa Novi jadranski program za susjedstvo, koji se istodobno provodio na objema stranama Jadranskog mora, uz suradnju i sudjelovanje ostalih zemalja i regija smještenih na jadranskom području. Vodeći talijanski partner na projektu bio je Azienda Sanitaria Unica Regionale iz Ancone s tamošnjim partnerima (Regija Marche, Agenzia Regionale Sanitaria Marche i Agenzia Sanitaria Regionale Abruzzo), dok je vodeći hrvatski partner bila Zadarska županija s partnerima Zavodom za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije i Splitsko-dalmatinskom županijom. U svrhu promocije socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja te suradnje među zemljama čije su regije članice Jadranske Euroregije, HANS projekt je prije svega bio usmjeren na stvaranje čvrste sociozdravstveno orijentirane mreže suradničkih zdravstvenih institucija i stručnjaka u Hrvatskoj i Italiji, uz suradnju eminentnih zdravstvenih profesionalaca iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Projekt je proveden u četiri faze. Prva faza obuhvaćala je definiranje zdravstveno-statističkih pokazatelja zdravlja te determinanti zdravlja kao što su okoliš i stilovi života, dok je druga faza obuhvaćala samo terensko prikupljanje s time povezanih podataka. Treća faza obuhvaćala je analize stanja zdravlja, pružanja zdravstvenih usluga i provođenja preventivnih programa i aktivnosti u regijama uključenima u projekt te definiranje prioritetnih područja javnozdravstvenih intervencija, izobrazbe stručnjaka i ICT preduvjeta u njima, dok je u četvrtoj fazi provedena široka diseminacija rezultata kroz čak dvije završne konferencije projekta (po jedna u Anconi i Zadru), jednu radionicu (Pescara) i mnoštvo publikacija (CD-ovi i brošure na talijanskom, engleskom i hrvatskom jeziku, tiskano konačno izvješće projekta na talijanskom i engleskom jeziku i mrežna stranica na http://www.hansproject.org
Rezultati projekta s jedne strane ukazuju na poteškoće u prikupljanju i formiranju specifične zdravstvene baze podataka kojom bi se koristili stručnjaci u javnozdravstvenim institucijama pri planiranju zajedničkih aktivnosti usmjerenih ka osnaživanju i građana i stručnjaka u promociji zdravlja i sprječavanju bolesti. S druge strane, rezultati ukazuju na konkretne rizike po zdravlje stanovništva u ovoj regiji (kardiovaskularno zdravlje, ozljede i nesreće) koji bi se zajedničkim aktivnostima mogli znatno umanjiti, za što bi bilo potrebno osigurati kontinuiranu usporedivost podataka i suradnju niza javnozdravstvenih institucija i stručnjaka. Daljnji razvoj specifične baze podataka olakšao bi usporedivost u ovom projektu utvrđenih indikatora zdravlja, što bi, uz čvrstu socio zdravstvenu mrežu suradničkih zdravstvenih institucija i stručnjaka jadranskog područja, stvorenu i ojačanu u ovom projektu, bio glavni preduvjet kreiranju zajedničkih akcija i primjeni primjera dobre prakse na cijelom području obuhvaćenom projektom.
