Dragi korisnici i suradnici,

iza nas je već 11 godina članstva u Europskoj uniji, tijekom kojih su realizirani mnogobrojni projekti u prethodnom financijskom razdoblju. Tim povodom, Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova organiziralo je biciklijadu u Karlovcu pod nazivom “100% EU fondovi”. Sudionici su na svojoj biciklističkoj ruti imali priliku obići neke od EU projekata koji su promijenili i unaprijedili život u gradu na četiri rijeke, kao što su Aquatika – slatkovodni akvarij, Nikola Tesla Experience Centar, gradilište zgrade Hrvatskog doma, Aglomeracija KA te Kino Edison.

Ove godine obilježili smo i završetak korištenja EU fondova iz financijske perspektive 2014. – 2020., a kao kruna našeg uspjeha zauvijek će nam ostati jedan od najvećih projekata, “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, odnosno Pelješki most. Realizacijom takvog projekta dokazali smo kako smo spremni za velike strateške projekte koji će ostati upisani u povijesti Lijepe Naše.

 

U rubrici „Vi imate riječ“ predstavljamo vam Kino Edison u Karlovcu, koje je unaprijedilo turističku ponudu grada i unijelo novu dozu različitosti.

Optimistični smo i vjerujemo kako će novo financijsko razdoblje biti još uspješnije te da ćemo, kao i do sada, zajedno realizirati jedinstvene i moderne projekte. Nakon predanog, ali i uspješnog rada i ostvarenih projekata, zaslužili smo svi zajedno kratki predah. Želimo vam ugodno i opuštajuće ljeto, ispunjeno lijepim trenucima i novim iskustvima. Čitamo se opet na jesen s novim izdanjem našeg biltena.

Srdačno,
Vaš SAFU

11 godina u EU: Završetak korištenja EU fondova iz financijske perspektive 2014. – 2020.

Hrvatska u Europskoj uniji: Desetljeće rasta i napretka

Prvog srpnja 2013. godine, Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije, ostvarujući jedan od najvažnijih ciljeva svoje vanjske politike. Taj povijesni korak donio je mnoge promjene i prilike za Hrvatsku, a te godine su održani i prvi izbori za Europski parlament u Hrvatskoj.

Članstvo u Europskoj uniji omogućilo je Hrvatskoj pristup većem tržištu rada i trgovinskim mogućnostima. Zahvaljujući tome, hrvatsko gospodarstvo je znatno razvijenije nego prije. Otvaranjem tržišta i priljevom investicija, smanjila se nezaposlenost, što je poboljšalo životni standard građana. Jedna od najvećih prednosti članstva u EU-u je mogućnost korištenja fondova Europske unije. Hrvatska je postala korisnicom tih fondova, čime joj se omogućilo financiranje brojnih projekata u različitim sektorima, uključujući infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo, poljoprivredu i regionalni razvoj. Ovi projekti značajno su pridonijeli modernizaciji zemlje i poboljšanju kvalitete života građana.

Sveukupno, članstvo u Europskoj uniji promijenilo je Hrvatsku nabolje. Osim gospodarskog rasta i institucionalnih poboljšanja, povećala se kvaliteta života građana kroz bolje obrazovne i zdravstvene usluge, modernizaciju infrastrukture te povećanje mogućnosti za mlade. Prvo desetljeće u Europskoj uniji pokazalo je da članstvo donosi mnogobrojne koristi, a Hrvatska nastavlja koristiti te prilike za daljnji razvoj i napredak.

Operativni program “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020.

Operativni program “Konkurentnost i kohezija” (OPKK)  2014.-2020. predstavlja ključni dokument kojim se provodi Kohezijska politika Europske unije u Hrvatskoj. Cilj ovog programa je „Ulaganje za rast i radna mjesta“, koji se postiže poticanjem ulaganja u infrastrukturne projekte u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) te pružanjem podrške razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU) imalo je ulogu Upravljačkog tijela, dok je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) djelovala kao Posredničko tijelo razine 2.

Provedba OPKK-a 2014.-2020. omogućila je značajna ulaganja i dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova. SAFU je tijekom tog razdoblja ugovorio više od 1200 projekata s gotovo 800 različitih korisnika, čija ukupna vrijednost prelazi šest milijardi eura, dok je dodijeljeno gotovo pet milijardi eura bespovratnih sredstava.

Korisnici su kroz projekte dograđivali bolnice i nabavljali modernu medicinsku opremu, gradili nove studentske domove, lučka pristaništa, ceste i pruge, nabavljali nova vozila za javni prijevoz, te ulagali u poduzetničku infrastrukturu poput inkubatora i gospodarskih zona. Znanstvene institucije i istraživači dobili su nove prostore i opremu, dok su kulturna i prirodna baština valorizirane kroz ulaganje u turističke sadržaje.

OPKK je Hrvatskoj donio značajna ulaganja i razvojne projekte koji su poboljšali infrastrukturu, podržali znanstvena istraživanja, valorizirali kulturnu i prirodnu baštinu te unaprijedili zdravstvene i socijalne usluge. Kroz ovaj program, Hrvatska je uspješno iskoristila mogućnosti koje pružaju EU fondovi za jačanje konkurentnosti i kohezije na nacionalnoj razini.

Više projekata iz navedenog razdoblja pogledajte ovdje.

 

Pelješki most: Simbol povezivanja i razvoja

Pelješki most, jedan od najvećih hrvatskih projekata financiranih iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” (OPKK), predstavlja ključni infrastrukturni poduhvat koji povezuje južnu Dalmaciju s ostatkom Hrvatske. Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, čiji su korisnik Hrvatske ceste, ukupne je vrijednosti oko 530 milijuna eura, pri čemu je gotovo 427 milijuna eura sufinancirano europskim sredstvima.

Europska komisija odobrila je izgradnju Pelješkog mosta 2017. godine, prepoznavši ga kao najvažniji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj koji se financira sredstvima iz Kohezijskog fonda. Pet godina kasnije, 26. srpnja 2022., most je svečano otvoren za cestovni promet. Time je ostvarena dugogodišnja težnja za značajnim jačanjem prometne povezanosti državnog teritorija na samom jugu Republike Hrvatske.

Pelješki most nije samo infrastrukturni projekt; on simbolizira povezivanje i napredak. U velikoj anketi koju je prošle godine proveo SAFU, građani su između 32 ponuđena EU projekta odabrali upravo ovaj projekt kao onaj bez kojeg je Hrvatska danas nezamisliva. Ova anketa pokazala je koliko građani pridaju važnost ulaganjima u prometnu infrastrukturu te potvrdila da je Pelješki most jedan od najznačajnijih projekata ne samo u Hrvatskoj, već i u Europskoj uniji.

Pelješki most predstavlja vrhunac napora Hrvatske u iskorištavanju europskih fondova za infrastrukturni razvoj. Ovaj monumentalni projekt simbolizira ne samo fizičko povezivanje južne Dalmacije s ostatkom zemlje, već i jačanje nacionalnog jedinstva i gospodarskog potencijala. Kroz Pelješki most, Hrvatska pokazuje svoju sposobnost realizacije velikih infrastrukturnih projekata koji donose dugoročne koristi za cijelu zemlju.

 

 

100% EU fondovi: Obilježavanje 11. godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji

U Karlovcu je prigodnim programom za građane i biciklijadom obilježena 11. godišnjica hrvatskog članstva u Europskoj uniji i označen završetak korištenja EU fondova iz financijske perspektive 2014. – 2020. Događaj je organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Gradom Karlovcem, Karlovačkom županijom, Slatkovodnim akvarijem – Aquatikom i partnerima. Cilj događaja bio je kroz druženje s građanima pokazati kako uspješna ulaganja iz EU fondova imaju pozitivan utjecaj na razvoj Hrvatske.

Programu su se pridružili i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Razvojna agencija Karlovačke županije, JU Baraćeve Špilje te Speleon, Nikola Tesla Experience Center, JU Natura Viva te Regionalni centar kompetencija, koji su posjetiteljima predstavili djelokrug svog rada, a mi iz SAFU-a smo s posjetiteljima odigrali informativno-edukativni kviz znanja. Kroz interakciju s građanima i prezentaciju konkretnih projekata, prikazano je kako sredstva iz EU fondova doprinose poboljšanju infrastrukture, obrazovanja, okoliša, kulture i drugih sektora. Uspješna ulaganja iz EU fondova vidljiva su u mnogim projektima diljem Hrvatske, uključujući modernizaciju infrastrukture, unapređenje obrazovnih i istraživačkih kapaciteta, zaštitu prirodne i kulturne baštine te poticanje gospodarskog razvoja.

 

Kino Edison - multimedijski centar za kulturno-turističke sadržaje

Zahvaljujući ITU projektima „Revitalizacija nekadašnjeg kina Edison u funkciji pokretanja integriranih turističkih programa u gradu Karlovcu“ i „Obnova brownfield lokacije nekadašnjeg kina Edison“, drugo najstarije namjensko kino u Hrvatskoj je postalo prvo VR kino u Hrvatskoj. Što ovi projekti znači za Karlovac i Karlovčane?

Ovi projekti uistinu znače jako puno jer se Karlovcu vratila kultna zgrada koja je od 1920. godine davala identitet kulturnom životu i urbanoj vizuri grada. Današnji multimedijski centar ostvaruje ciljeve vezane uz doprinos gospodarskom razvoju, povećanje broja turista, produljenje prosječnog broja dana boravka, porast broja novozaposlenih osoba u turističkom sektoru te rast zaposlenosti i prihoda u turizmu. Programima koje Kino Edison organizira unapređuje se turistička ponuda grada, pokreću se inovativni turistički sadržaji (poput događaja “Festival kaskaderstva 3, 2, 1 akcija!” i “Ciklusa svjetskog filma i kulture”), grad postaje središte festivalskog sadržaja, konferencijskog i obrazovnog turizma, podiže se kvaliteta urbanog života te atraktivnost gradskog ambijenta, a Karlovac je preuzeo domaćinstvo važnih nacionalnih događaja iz svijeta kinematografije poput Dana hrvatskog filma i Škole medijske kulture.

 

 

Kino Edison je svoja vrata građanima otvorio u rujnu prošle godine, a samo u prva četiri mjeseca, posjetilo ga je preko 30 tisuća posjetitelja. Kakva je bila reakcija građana i posjetitelja na proširenje kulturne i turističke ponude grada Karlovca kroz obnovu Kina Edison?

Možemo svjedočiti vrlo pozitivnoj reakciji. Emociju koju ljudi pokazuju i ponos što se u grad vratilo kino teško je mjeriti. Jedan od pokazatelja je ocjena koju posjetitelji ostavljaju na Googleu, a ona je odlična. Samo je na Danima otvorenih vrata 9. i 10. rujna bilo oko 5.000 posjetitelja. U tom velikom broju posjetitelja moramo istaknuti i zasluge obrazovnih institucija koje su uvrstile ponudu Kina Edison u svoje kurikulume, čime mladi imaju prilike učiti kroz medij koji ustanova nudi i emotivno se povezati s Kinom Edison kao što su to činile generacije prije njih. Kino Edison nudi raznoliku filmsku ponudu, od blockbustera do klasičnih filmova, a osim toga ponuda uključuje različite scenske nastupe, izložbe, koncerte, stručne skupove i drugo.

 

 

 

 Koje zanimljivosti o ovim jedinstvenim projektima biste voljeli istaknuti?

Zbog različitih izazova, rok završetka projekta produžio se za samo par mjeseci, nakon čega se dobilo potpuno obnovljeno i opremljeno kino s kvalitetnim temeljima za početak rada. Projekt „ITU – Obnova brownfield lokacije nekadašnjeg kina Edison“ omogućio je obnovu i izgradnju zgrade koju mnogi smatraju jednim od najljepših kina u Hrvatskoj. Projektom „ITU – Revitalizacija nekadašnjeg kina Edison u funkciji pokretanja integriranih turističkih programa u gradu Karlovcu“, osim fizičkog opremanja ustanove, stvorene su osnove za uspješan početak rada multimedijskog centra. Omogućeno je stvaranje VR i dokumentarnih filmova, provedene su edukacije, stvorene osnove za kreiranje programskog sadržaja, definirani vizija, misija i djelatnosti te su napravljeni temelji za formiranje kadrova. To je rezultiralo činjenicom da je u 9 mjeseci rada kino imalo skoro 40.000 posjetitelja vezano uz filmski program i oko 11.000 posjetitelja na ostalim događajima poput stand-up nastupa, plesnih predstava, festivala, stručnih skupova i drugih. Treba istaknuti i pozitivan utjecaj na lokalno gospodarstvo, poput odluke da se uključe samo lokalni proizvođači suvenira.

 

 

 S kojim izazovima ste se susreli tijekom provedbe projekata?

Obnova pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra zahtijeva drugačiji pristup obnovi, pri čemu treba istaknuti vrlo kvalitetnu komunikaciju s konzervatorima i projektantom, kao i uspješno vodstvo Grada Karlovca. Prije rekonstrukcije, Kino Edison nije bilo u funkciji te je višegodišnje neodržavanje objekta značajno narušilo građevinsko stanje. Stavljanje objekta u funkciju zahtijevalo je cjelovitu rekonstrukciju. Rekonstrukcija objekta uvijek je složen zahvat koji donosi radove koji se ne mogu predvidjeti. Jedna od značajnijih situacija na ovom objektu bila je razgradnja istočnog i zapadnog dijela velike dvorane, što nije bilo predviđeno projektom. Tijekom gradnje utvrđena je loša kvaliteta izvornog materijala temeljne zone; dodatno su iza slojeva žbuke utvrđena oštećenja nastala kao posljedica zagrebačkog i petrinjskog potresa, te je jedino rješenje bilo razgraditi postojeću dvoranu u cijelosti i izgraditi novu. Sami proces zahtjeva za razgradnju i izradu nove dokumentacije tijekom radova je složeniji jer se radi o objektu koji je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Istovremeno, političko-gospodarska situacija u svijetu odrazila se na ekonomska kretanja na tržištu, što je rezultiralo poteškoćama u dobavi materijala, porastu cijena materijala, ali i nedostatkom radne snage. U najvećem intenzitetu radova proglašena je pandemija, što je dodatno otežalo izvođenje radova. Izazov je bio i uskladiti paralelno izvođenje radova i opremanje objekta. U jednom trenutku imate radove u punom jeku i sofisticiranu opremu na gradilištu.

 

 

Koji savjet biste dali budućim korisnicima bespovratnih sredstava pri realizaciji sličnih projekata?

Savjetovali bismo im da naprave kvalitetan plan, ali da budu fleksibilni i prilagođavaju se novim, nepredvidivim situacijama te da zadrže ustrajnost u kvalitetnoj provedbi projekta. Kino Edison imalo je iznimno kvalitetan kadar koji je provodio ove projekte te izrazito važnu pomoć Grada Karlovca, koji je, kao osnivač ustanove, imao ključnu ulogu u aktivnostima novonastale ustanove.

 

Ivan Gojmerac, mag.oec.

Ravnatelj
Kino Edison, multimedijski centar za kulturno-turističke sadržaje
HR-47000, Karlovac, Šetalište dr. Franje Tuđmana 13

Skip to content