Navedenim projektom definitivno su se ostvarili preduvjeti za praktično povezivanje gospodarstva, akademske i istraživačke zajednice te realizaciju inovativnih poduzetničkih ideja. Kroz mogućnosti inkubacije, infrastrukturne podrške, coworking-a, e-učionice, akceleratora i ostalih prostorija koje su poduzetnicima na raspolaganju zajedno s vrhunskom opremom, poseban naglasak stavili smo upravo na opremanje šest vrhunskih visokotehnoloških centara kojima se pak omogućuje sveobuhvatno ubrzanje razvoja zagrebačkog tehnološki-orijentiranog poduzetništva.

Volimo istaknuti da je budućnost u ZICER-u već počela jer je ZICER epicentar razvoja startup-a odnosno inovativnog poduzetništva kako u gradu podno Medvednice, tako i u Hrvatskoj.

Nadalje, društvo Zagrebački inovacijski centar d.o.o. trenutno je nositelj ili kao partner sudjeluje u provedbi 13 projekata čija vrijednost iznosi 24 mil. kuna bespovratnih sredstva. Kroz sinergiju poduzetništva, inovacija i visoke tehnologije, poduzetnici imaju priliku i to s jakim vjetrom u leđa, udahnuti život svojim idejama i stvoriti nove konkurentne proizvode s internacionalnim potencijalom.

Upravo zahvaljujući EU projektu StartUp Factory Zagreb – Inkubator za visoke tehnologije, krunom razvoja startup ekosustava unutar ZICER-a, smatramo  opremanje vrhunskih laboratorije za istraživanje i razvoj. Uloga centara je upravo pomoć pri savladavanju mnogobrojnih izazova s kojima se mladi inovatori susreću zbog nemogućnosti pristupa vrhunskoj tehnologiji, nedovoljnim ili nepostojećim sredstvima rada.

Konkretnije, gospodarskoj i akademskoj zajednici sada su za istraživanje i razvoj na raspolaganju vrhunski opremljeni tehnološki centri (Centar za razvoj sučelja, Centar za elektroniku, Centar za digitalnu forenziku, Centar za tehnologiju zaštite okoliša, Centar za 3D modeliranje i Centar za Internet of Things) te drvno-metalska radionica s CNC obradnim centrom.

2. Koje pripremne aktivnosti ste vi kao korisnik poduzeli kako biste uspješno savladali eventualne prepreke koje se događaju tijekom provedbe projekta?

Uložili smo veliki trud i vrijeme u predikciju potencijalnih problema, planiranje rokova i produženja istih rokova uzimajući u obzir sve parametre postupaka, kako bi na iste mogli pravodobno reagirati ukoliko dođe do toga.

3. Što biste, na temelju svog iskustva, poručili drugim korisnicima projekata te na koji način se dobrim planiranjem može prevenirati otežana provedba projekta?

Nema ‘ne’, poglavito za nas obveznike javne nabave, koji se, po mome mišljenju, trebaju odnositi prema navedenim postupcima s najvećim mogućim stupnjem pažnje, a ne rutinski.

Kako bi postupci javne nabave prošli bezbolnije, možda bih izdvojila sljedeće:

• educiranje osoblja i stvaranje zajedničke baze znanja o javnoj nabavi – poput knjižnice sa svim korisnim priručnicima vezanima uz javnu nabavu;
• pametno planiranje edukacija na način da se različite osobe profiliraju za različite segmente ili problematiku samog postupka;
• slaganje timova  – osigurati da imenovane osobe koje su zadužene za provedbu krucijalnih predmeta, gaje pristup poslu kakav gaji privatni poduzetnik u svom privatnom društvu shvaćajući širu sliku i korist za zajednicu, a ne doživljavati postupak kao puno administracije i birokracije;
• ukoliko naručitelj ne posjeduje potrebna znanja, pravovremeno tražiti savjet vanjskih stručnjaka za javnu nabavu unaprijed, a glede mogućih prepreka pri provedbi;
• odmjerenost i svrsishodnost pri raspisivanju potrebitih jamstava u postupcima javne nabave, kako se ne bi tražila prekomjerna jamstva;
• stroga, dvostruka kontrola svih prekluzivnih rokova;
• priprema oglednih obrazaca zadužnica ili bankarskih garancija jer se ponuditelji zaista razlikuju u svom znanju postupka za koji se prijavljuju i bolje je unaprijed pružiti tražene informacije, uz predikciju mogućih prepreka, primjerice činjenicu da za bankarsku garanciju treba više dana kako bi se ishodila;
• za rok valjanosti ponude svrsishodno je da je što duži, sve kako bi se izbjegla potreba za produženjem;
• monitoring cash-flowa projekta i pravovremeno predviđanje mogućeg financijskog jaza;
• kod plana nabave, unaprijed predvidjeti produljenje rokova – kako zbog upita i traženja pojašnjenja, tako i kod predviđanja mogućih žalbi;
• proučiti sva primjenjiva, dostupna mišljenja i praksu DKOM-a, a na upite davati jasne, koncizne i argumentirane odgovore, koji će obeshrabriti potencijalne, paušalne žalitelje;
• upoznavanje sa e-certisom i nadležnim izdavateljima dokumentacije za strane ponuditelje;
• izbjegavanje upućivanja na neku konkretnu normu uz izostanak  zakonskog dodatka ‘ ili jednakovrijedno’ te pritom navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, uz napomenu da se ne upućuje na kriterije jednakovrijednosti navedene na internetu već u samoj dokumentaciji o nabavi;
• svako traženje odmah detaljno obrazložiti u samoj dokumentaciji o nabavi;
• predvidjeti slučaj i rok za ponavljanje postupka nabave, posebice u EU projektima;
• uvjetovanje da ponuditelj mora biti registriran za djelatnost koja je u vezi sa predmetom nabave moguće je jedino u slučaju da je navedeno propisano posebnim zakonom, ali se, u tom slučaju, radi o poslovnoj sposobnosti.

Slijedom svega navedenog, naš je projekt zasad, nakon 5 odobrenih zahtjeva za nadoknadom sredstava i mnogobrojnih postupaka javne nabave, prošao bez financijskih korekcija i bez ijedne žalbe, na što smo jako ponosni.

 4. Koji dio tijekom provedbe vam je bio najizazovniji?

Nabave opreme velike vrijednosti koje su se koincidirale sve u isto vrijeme, što je  zahtijevalo ekstenzivni i predani rad našeg tima, i u tom je smislu navedeno bilo iznimno izazovno. Tzv. time management kod nabave opreme je od velike važnosti. Naime, osim dobave opreme i puštanja u pogon treba uzeti u obzir i druge faktore poput edukacija za efikasan rad na opremi, za što je potrebno više vremena. Dakle, kod planiranja nabava, treba uzeti u obzir i sve popratne zadatke koji prate sam proces, a ne samo postupak javne nabave. Trebamo sagledavati širu sliku i tada uspjeh neće izostati.