• EU logo
  • OPKK logo
  • EU fondovi logo
  • Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bilten br. 2/2020

Uvodna riječ

Dragi korisnici,

iza nas su još tri mjeseca rada na praćenju provedbe ugovorenih projekata i ugovaranja novih.

Također, iza nas je i vrijeme prilagodbe na „novo normalno“. Tijekom dijela ožujka i travnja se možda i nismo puno viđali s vama licem u lice, ali zato smo bili prisutni putem svih drugih načina komunikacije poput telefona, elektronske pošte, video sastanaka i sl.

Bez obzira na izazove u našim svakidašnjim životima koji su nastali uslijed pojave COVID-a 19 nastavili smo s aktivnim praćenjem provedbe svih vaših ugovorenih projekata. Jedna od gospodarskih Vladinih mjera iz ožujka ove godine, kao odgovor na novonastalu situaciju s pojavom COVID-a 19, jest potvrđivanje 75% potraživanih izdataka kroz Zahtjev za plaćanje, a ostalih 25% po provedenoj kontroli ispravnosti izdataka u predmetnoj nabavi radova/roba i/ili usluga i donošenju odluke o ne/postojanju nepravilnosti kao temelja za zadržavanje 25% iznosa. Po toj mjeri smo do kraja lipnja odobrili 107 vaših ZNS-ova ukupne vrijednosti odobrenih bespovratnih sredstva 322,8 milijuna kuna unutar kojih je ukupni iznos bespovratnih sredstva nabava iz tih ZNS-ova 219,3 milijuna kuna.

Nadalje, SAFU je u periodu od početka ožujka do kraja lipnja ugovorio 77 projekata ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna od čega je 963,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Navedeno razdoblje su obilježila ugovaranja prvih projekata iz 616,2 milijuna kuna vrijednog poziva „Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza“ putem kojih će se sufinancirati gradnja, rekonstrukcija, uređenje i/ili opremanje socijalne infrastrukture naših korisnika, a sve s ciljem smanjenja broja korisnika institucijskog oblika socijalne skrbi.

Još jedan „prvi“ je i prvi ugovor iz poziva „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ koji je ugovoren s korisnikom Virovitičko-podravskom županijom, a uskoro nam slijede ugovaranja i drugih projekata iz navedenog, blizu 700 milijuna kuna vrijednog poziva. Projekti koji se sufinanciraju u okviru ovog poziva imaju za cilj dovođenje širokopojasnog interneta na područja na kojima trenutačno ne postoji širokopojasna infrastruktura ili ona postoji na nedovoljnoj razini.

Zatim su tu projekti iz poziva „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“ čijom realizacijom će Sveučilišta na području Republike Hrvatske i fakulteti koji djeluju u sklopu tih Sveučilišta uz pomoć EU sufinanciranja biti u mogućnosti pripremiti projektnu dokumentaciju potrebnu za provedbu infrastrukturnih projekata u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija u okviru ESI fondova, a sve kako bi se pospješio i ubrzao proces transformacije hrvatskih znanstvenih organizacija u međunarodno konkurentne znanstvene institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost.

No, tu su i drugi projekti koji su se ugovarali u posljednja tri mjeseca poput novih ulaganja putem ITU mehanizama na području Zagreba ( obnova brownfield lokacija i ulaganja u biciklističke rute) Splita (obnova brownfield lokacija), Osijeka (IT Park, obnova brownfield lokacija i ulaganja u kulturnu baštinu), Zadar ( projekti ulaganja u prometnu infrastrukturu i pametna prometna rješenja, poduzetničku zonu, kulturnu baštinu i obnovu brownfield lokaciju) i Pule ( projekti ulaganja u kulturnu baštinu). Sve u svemu radi se o 396 milijuna kuna ulaganja u projekte urbanih aglomeracija ITU gradova, a ugovarali smo još i nove projekte CEKOM-a, projekte za razvoj poduzetništva u Kninu, Benkovcu i Petrinji…

Svi ovi novi projekti još su jedna potvrda predanog rada kako svih prijavitelja projekata koji postaju naši korisnici, tako i nas u SAFU kao i drugih tijela u sustavu s kojima surađujemo i zajedničkim snagama radimo na realizaciji novih ulaganja na području Republike Hrvatske. Istim radnim tempom i s istom predanošću u narednom razdoblju nastavljamo raditi, ugovarati i realizirati sve vaše, a time i naše projekte o čemu više donosimo već u sljedećem broju SAFU biltena za korisnike.

S poštovanjem,

Tomislav Petric, ravnatelj

Pročitaj višeČitaj manje
Tema broja

Jamstva

Učestale nepravilnosti u provedbi projekata financiranih iz EU fondova odnose se upravo na pogreške u postupanju naručitelja po pitanju jamstava koja se traže od ponuditelja u postupku javne nabave. U načelu, pogreške se svode na prihvaćanje jamstava koja su u jednom ili više bitnih dijelova različita od uvjeta koje je naručitelj propisao u dokumentaciji o nabavi te propuštanje zahtijevanja izmjene jamstva u slučaju izmjene samog ugovora o javnoj nabavi.

Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16 – dalje u tekstu ZJN 2016) propisuje nekoliko bitnih odredbi vezano uz jamstva te je prilikom propisivanja zahtjeva vezanih uz jamstva u dokumentaciji o nabavi potrebno  voditi računa o odredbama članaka 214. – 217. te članka 307. ZJN 2016, kao i čanaka 7., 9. i 20. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/2017, 75/2020).

Osim „standardnih“ jamstava koje naručitelj može zahtijevati (jamstvo za ozbiljnost ponude, jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, jamstvo za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi/okvirnog sporazuma, jamstvo za povrat avansa, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku te jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti za otklanjanja štete), naručitelj može u dokumentaciji o nabavi odrediti i drugo jamstvo u skladu s posebnim zakonom i u svakom slučaju je prilikom traženja jamstva obvezan odrediti vrstu, sredstvo i uvjete jamstva, a slučajevi kada se ono zahtijeva moraju biti povezani s predmetom nabave, visina jamstva mora biti razmjerna predmetu nabave te uvjeti moraju omogućavati tržišno natjecanje.

Pri propisivanju odredaba o jamstvima u dokumentaciji o nabavi svakako je poželjno da iste osiguravaju svrhu sredstva osiguranja te je u navedenom kontekstu primjerice rok trajanja jamstva potrebno vezati uz trajanje ugovora o nabavi, a ne uz neki konkretan datum. Također, naručitelj bi trebao zatražiti dostavu jamstava u roku koji je prikladan svrsi pojedinog sredstva osiguranja – tako primjerice jamstvo za uredno izvršenje ugovora treba zatražiti u adekvatnom roku od potpisa ugovora, dok jamstvo za otklanjanje nedostataka treba biti dostavljeno od trenutka ispunjenja ugovorne obveze.

Pojedini slučajevi vezani uz pogreške u dostavljanju jamstava smatraju se znatnom izmjenom elemenata ugovora određenih u dokumentaciji o nabavi te u tom smislu naručitelj (u ovom slučaju korisnik ugovora o bespovratnim sredstvima) postupa netransparentno kada pristaje na odstupanje od onoga što je sam propisao, što u smislu ugovora o bespovratnim sredstvima dovodi do financijske korekcije.

Često se pojavljuje situacija kad odabrani ponuditelj ne dostavi zatraženo jamstvo u roku koji je određen u dokumentaciji o nabavi. Ipak, kod takvih kašnjenja potrebno je razlikovati one slučajeve koji predstavljaju znatnu izmjenu elemenata ugovora o nabavi određenih u dokumentaciji o nabavi od onih slučajeva gdje nema elemenata znatne izmjene. Okolnosti svakog predmetnog slučaja se uzimaju u obzir, no općenito se bitnim izmjenama ugovora u kontekstu jamstava smatraju one situacije kad dostava jamstva u potpunosti izostane ili kad je, primjerice u slučaju jamstva za uredno ispunjenje ugovora, plaćanje po ispostavljenom računu izvršeno prije nego li je odabrani ponuditelj dostavio jamstvo. Ovakve pogreške rezultiraju financijskom korekcijom u visini 25% vrijednosti ugovora o nabavi. U slučajevima kad je jamstvo dostavljeno sa zakašnjenjem, međutim kad se ne radi o prethodno opisanim slučajevima, već kad je potrebno utvrditi je li kašnjenje utjecalo na ekonomsku ravnotežu između naručitelja i odabranog ponuditelja, financijski ispravak se određuje proporcionalno načinu i opsegu izmjene elemenata ugovora u odnosu na odredbe o dostavi jamstava te isti može rezultirati time da nije potrebno odrediti financijsku korekciju u slučajevima neznatnih kašnjenja (do 8 radnih dana) ili se pak korekcija određuje u rasponu 5-10% ovisno o broju dana kašnjenja jamstva (>8 radnih dana).

Osim kašnjenja u dostavi jamstva, u određenim slučajevima odabrani ponuditelji dostave jamstvo koje nije u skladu s dokumentacijom o nabavi u odnosu na iznos jamstva ili pak razdoblje pokrivenosti jamstva te se u tom slučaju financijske korekcije određuju proporcionalno opsegu jamstva u odnosu na visinu traženog iznosa, odnosno u slučajevima manjkavosti u pogledu razdoblja pokrivenosti jamstva potrebno je pri određivanju financijske korekcije provjeriti dolazi li do narušavanja načela proporcionalnosti.

Vrlo je važno napomenuti da, osim u slučajevima kada naručitelj u dokumentaciji o nabavi izričito ne propiše suprotno, odredbe vezane uz jamstva se analogno primjenjuju i na sve dodatke ugovoru o javnoj nabavi. Tako da je odabrani ponuditelj, primjerice u slučaju povećanja ugovorne vrijednosti, dužan dostaviti jamstvo koje će svojim iznosom pokrivati i onaj dio vrijednosti predmeta nabave koji je dodatkom uvećan, dok je u slučaju produljenja trajanja ugovora dužan dostaviti jamstvo koje pokriva novi period.

Zaključno, naručitelj ima mogućnost traženja određenih oblika jamstava u svrhu zaštite od rizika neizvršenja ili njihova neurednog izvršenja, međutim mora obratiti pozornost na pridržavanje odredbi koje je sam propisao, a kako bi osigurao transparentno postupanje tokom cijelog postupka nabave i u fazi izvršenja ugovora o javnoj nabavi.

Detaljnije upute/preporuke vezane uz pitanje jamstva u ugovorima o nabavi dostupne su na nrežnim stranicama SAFU-a (Najcesce-pogreske_web-13.07.2020.pdf) te u dijelu 4. „Jamstva“ Sažetog pregleda uputa upravljačkog tijela – verzija 2.0. dostupnih na poveznici https://strukturnifondovi.hr/dokumenti/?doc_id=578&fondovi=esi_fondovi.

Pročitaj višeČitaj manje
Vi imate riječ

Županijska lučka uprava Cres

1. Za početak, molim Vas predstavite nam ukratko projekt „Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres“.

S realizacijom građevinskog dijela projekta Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres smo započeli u lipnju prošle godine te smo do sada realizirali preko 60 posto projekta. Riječ je o dosad najznačajnijem projektu od osnivanja Županijske lučke uprave Cres i jednom od najvećih ulaganja u pomorsko dobro na području Primorsko-goranske županije, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna, od čega je čak 29,2 milijuna kuna sufinancirano kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.

Zahvaljujući kvalitetnoj suradnji i otvorenom dijalogu s Primorsko-goranskom županijom te predstavnicima Grada Cresa, kao i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, danas se možemo pohvaliti činjenicom da će stanovnici otoka Cresa do kraja iduće godine dobiti kvalitetnije lučko pristanište i uređeni pristupni pješački put do centra grada, a sam grad Cres novu, moderniju vizuru. Drugim riječima, realizacijom ovog projekta stvorit ćemo temelje za razvoj i povećanje broja cjelogodišnjih linija prema županijskom središtu, otocima cresko-lošinjskog arhipelaga, kao i gospodarskim centrima u okruženju te, ono najvažnije, poboljšati vezu s medicinskim i obrazovnim centrima. Upravo su kvalitetno pristanište i kvalitetna linija preduvjet za očuvanje života na otocima te temelj za daljnji razvoj lokalnog gospodarstva i turizma. Iako je turistička sezona trenutačno upitna zbog situacije s pandemijom korona virusa, uvjeren sam kako će se u narednom razdoblju smanjiti gužve i zakrčenost prometa u luci koje su u ljetnim mjesecima dosad bile učestale.

Također, projekt podrazumijeva i izgradnju vanjskog lukobrana dužine oko 185 metara i širine oko 6 metara, čime će se povećati stupanj zaštite od udara valova i vjetra, što je nerijetko znalo negativno utjecati i na imovinu naših sugrađana. Drago mi je što će takvi scenariji uskoro biti stvar prošlosti te što će, uza sve spomenuto, naš otok dobiti odgovarajući privez na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi, kvalitetniji pristup mjestu ukrcaja za osobe smanjene pokretljivosti, veću dostupnost putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi, kao i kvalitetan i sigurniji pješački pristup. Dakle, realizacijom projekta općenito će se unaprijediti lučka infrastruktura Cresa, a time i povećati kvaliteta usluge građanima te svima koji rado posjećuju naš grad i otok.

Ono zbog čega smo posebno ponosni je činjenica da će naša luka Cres biti jedna od rijetkih u Hrvatskoj u kojoj će se moći prazniti crni i sivi tank, čime svakako dugoročno doprinosimo očuvanju okoliša. To je jedna od osnovnih premisa u našem poslovanju, a sad smo na korak do toga da zaokružimo priču o očuvanju creskog arhipelaga.

2. Koje pripremne aktivnosti ste vi kao korisnik poduzeli za što uspješnije savladavanje eventualnih prepreka koje se događaju tijekom provedbe projekata?

Za uspješnu provedbu projekta ključna je kvalitetna priprema projektne dokumentacije, kao primarni temelj za realizaciju svih planiranih aktivnosti, kao i priprema troškovnika u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Drugim riječima, preciznim i detaljnim definiranjem i planiranjem svakog pojedinog koraka u projektu stvaraju se preduvjeti za njegovu efikasnu provedbu. Naravno, ključan je i kvalitetan tim s kojim svakodnevno surađujete i razmjenjujete informacije, koji obuhvaća različite djelatnosti i koji se međusobno nadopunjuje, upravo kako bi se projekt razvijao prema planu.

3. Što biste, na temelju svog dosadašnjeg iskustva, poručili drugim korisnicima projekata? Na koji način se dobrim planiranjem može prevenirati eventualna otežana provedba projekta?

Kao što sam istaknuo, važna je kvalitetna priprema građevinske projektne dokumentacije te dokumentacije za nadmetanje i troškovnika, budući da na taj način izvođač radova dobiva konkretne smjernice na koji se način projekt mora razvijati, kako bi mogao unaprijed definirati i planirati dinamiku radova. Upravo zato, sve se aktivnosti u sklopu našeg projekta Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres odvijaju u okviru planiranih termina, i ono najvažnije, nije ih zaustavila ni korona kriza tijekom koje smo aktivnosti na terenu prilagodili mjerama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Kriznog stožera Ministarstva zdravstva te drugih nadležnih institucija.

4. Koji dio provedbe projekta vam je najizazovniji?

Javna nabava svakako je najizazovniji dio projekta budući da je, za početak, ključno okupiti sve sudionike projekta kako bi uopće mogla započeti njegova realizacija. Drago mi je što u našem projektu imamo kvalitetne kolege i suradnike čiji će predani rad rezultirati novom vizurom i identitetom grada Cresa, a naši sugrađani dobiti lučku infrastrukturu koja odgovara standardima 21. stoljeća.

Pročitaj višeČitaj manje
Nazad na sve biltene
Skip to content