Dragi korisnici,

došli smo do pola 2019. godine u kojoj smo nastavili s ugovaranjem brojnih vrijednih projekata.

Razdoblje od početka travnja do kraja lipnja ove godine obilježilo je ugovaranje 87 novih projekata. Zajedno s kolegicama i kolegama iz drugih tijela unutar sustava obilježili smo Dan Europe u svibnju na Europskom trgu, a sudjelovali smo kao predavači i panelisti u radu raznih konferencija koje su se održavale u navedenom periodu te smo nastavili s održavanjem edukacija, za sve vas, naše postojeće i nove korisnike.

U drugom kvartalu ove godine ugovorili smo 87 projekata, a svaki od njih će pozitivno utjecati na unaprjeđenje nekog segmenta našeg društva.

Pa ćemo tako s projektom, uspostave hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama stanovništvu na našim otocima omogućiti bržu i dostupniju medicinsku skrb u hitnim situacijama, kad im je to najpotrebnije za što se kroz ovaj projekt ulaže ukupno 45 milijuna kuna. Na kopnu s ulaganjima u zdravstvo nastavljamo kroz projekte pripreme dokumentacije za strateški projekt izgradnje novog KBC-a Osijek, za što će se uložiti 35,2 milijuna kuna, a kreću i projekti opremanja Klinike za dječje bolesti Zagreb te izgradnje i opremanja nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice Varaždinske Toplice čija je ukupna vrijednost 162 milijuna kuna.

U posljednja tri mjeseca krenuli su i projekti za razvoj poduzetništva na području Vukovara, Belog Manastira i Knina gdje smo dosad ugovorili 22 projekta s isto toliko poduzetnika ukupne vrijednosti 12,3 milijuna kuna. Realizacijom ovih projekata malim i srednjim poduzetnicima omogućavamo bolje uvjete za razvoj poslovanja i veću konkurentnost na tržištu što će na kraju rezultirati i očuvanjem brojnih radnih mjesta te stvaranju prilika za nova zapošljavanja. A kako bi se ovim i drugim poduzetnicima diljem RH ponudila kvalitetna infrastruktura za njihovo poslovanje krenuli smo i u realizaciju 46 projekata ulaganja u razvoj infrastrukture poduzetničkih zona koji se provode u gotovo svim županijama, a radi se o projektima ukupne vrijednosti ulaganja od 425,3 milijuna kuna.

Također, jedno od većih ulaganja vrijedno spomena je i ono u prvu fazu modernizacije  tramvajske infrastrukture u gradu Zagrebu za što će se uložiti gotovo 260 milijuna kuna, a navedenim projektom će se modernizirati i unaprijediti 11 dionica tramvajske pruge ukupne dužine 8,19 km i 3 ispravljačke stanice što će rezultirati sigurnijom infrastrukturom za sve građane Zagreba koji svakodnevno odabiru tramvaj kao oblik javnog gradskog prijevoza.

Osim projekata koje smo nedavno ugovorili i koji su na svom početku sve je veći broj projekata koji se uspješno približavaju svome kraju, a jedan takav predstavljamo u našoj rubrici „Vi imate riječ“. Radi se o našem korisniku Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER) koji je uz pomoć EU sredstava realizirao svoj 19,5 milijuna kuna vrijedan projekt „StartUp Factory Zagreb – Inkubator za visoke tehnologije“ u sklopu kojega su se proširili postojeći ZICER-ovi kapaciteti te opremio prostor, veći od 7.000 m2, visokotehnološkom opremom, namijenjenom potpori i podizanju konkurentnosti poduzetnika grada Zagreba.

Do kraja godine planiramo ugovaranje novih projekata i nove aktivnosti, o čemu ćemo vas informirati u razdoblju ispred nas. Do tada, koristim priliku da vam svima zahvalim na povjerenju i dosadašnjoj suradnji te vjerujem da ćemo uspješne rezultate nastaviti ostvarivati i nadalje!

S poštovanjem,

Tomislav Petric, ravnatelj

Zagrebački inovacijski centar d.o.o.

1. Za početak molim Vas predstavite nam ukratko projekt „StartUp Factory Zagreb – Inkubator za visoke tehnologije“ i kakve mogućnosti poduzetnici dobivaju realizacijom ovog projekta?

Projekt StartUp Factory Zagreb – Inkubator za visoke tehnologije s provedbom je započeo 1. lipnja 2017. godine i trajao je dvije godine. Projekt smo proveli u suradnji s našim partnerom, Gradom Zagrebom, a sam projekt obuhvatio je proširenje postojećih ZICER-ovih kapaciteta te opremanje novog prostora, većeg od 7.000 m2, visokotehnološkom opremom, namijenjenom potpori i podizanju konkurentnosti poduzetnika grada Zagreba, kao i uvođenje potpuno novih usluga za poduzetnike, prvenstveno kroz pristup modernoj opremi u okviru tehnoloških centara.

Opremeljene prostore trenutno koristi više od 100 inkubiranih poslovnih subjekata s ukupno preko 300 zaposlenih, 21 nagrađenim poduzetnikom, 16 žena poduzetnica te s preko 64 milijuna prihoda u 2019.

Navedenim projektom definitivno su se ostvarili preduvjeti za praktično povezivanje gospodarstva, akademske i istraživačke zajednice te realizaciju inovativnih poduzetničkih ideja. Kroz mogućnosti inkubacije, infrastrukturne podrške, coworking-a, e-učionice, akceleratora i ostalih prostorija koje su poduzetnicima na raspolaganju zajedno s vrhunskom opremom, poseban naglasak stavili smo upravo na opremanje šest vrhunskih visokotehnoloških centara kojima se pak omogućuje sveobuhvatno ubrzanje razvoja zagrebačkog tehnološki-orijentiranog poduzetništva.

Volimo istaknuti da je budućnost u ZICER-u već počela jer je ZICER epicentar razvoja startup-a odnosno inovativnog poduzetništva kako u gradu podno Medvednice, tako i u Hrvatskoj.

Nadalje, društvo Zagrebački inovacijski centar d.o.o. trenutno je nositelj ili kao partner sudjeluje u provedbi 13 projekata čija vrijednost iznosi 24 mil. kuna bespovratnih sredstva. Kroz sinergiju poduzetništva, inovacija i visoke tehnologije, poduzetnici imaju priliku i to s jakim vjetrom u leđa, udahnuti život svojim idejama i stvoriti nove konkurentne proizvode s internacionalnim potencijalom.

Upravo zahvaljujući EU projektu StartUp Factory Zagreb – Inkubator za visoke tehnologije, krunom razvoja startup ekosustava unutar ZICER-a, smatramo  opremanje vrhunskih laboratorije za istraživanje i razvoj. Uloga centara je upravo pomoć pri savladavanju mnogobrojnih izazova s kojima se mladi inovatori susreću zbog nemogućnosti pristupa vrhunskoj tehnologiji, nedovoljnim ili nepostojećim sredstvima rada.

Konkretnije, gospodarskoj i akademskoj zajednici sada su za istraživanje i razvoj na raspolaganju vrhunski opremljeni tehnološki centri (Centar za razvoj sučelja, Centar za elektroniku, Centar za digitalnu forenziku, Centar za tehnologiju zaštite okoliša, Centar za 3D modeliranje i Centar za Internet of Things) te drvno-metalska radionica s CNC obradnim centrom.

2. Koje pripremne aktivnosti ste vi kao korisnik poduzeli kako biste uspješno savladali eventualne prepreke koje se događaju tijekom provedbe projekta?

Uložili smo veliki trud i vrijeme u predikciju potencijalnih problema, planiranje rokova i produženja istih rokova uzimajući u obzir sve parametre postupaka, kako bi na iste mogli pravodobno reagirati ukoliko dođe do toga.

3. Što biste, na temelju svog iskustva, poručili drugim korisnicima projekata te na koji način se dobrim planiranjem može prevenirati otežana provedba projekta?

Nema ‘ne’, poglavito za nas obveznike javne nabave, koji se, po mome mišljenju, trebaju odnositi prema navedenim postupcima s najvećim mogućim stupnjem pažnje, a ne rutinski.

Kako bi postupci javne nabave prošli bezbolnije, možda bih izdvojila sljedeće:

  • educiranje osoblja i stvaranje zajedničke baze znanja o javnoj nabavi – poput knjižnice sa svim korisnim priručnicima vezanima uz javnu nabavu;
  • pametno planiranje edukacija na način da se različite osobe profiliraju za različite segmente ili problematiku samog postupka;
  • slaganje timova  – osigurati da imenovane osobe koje su zadužene za provedbu krucijalnih predmeta, gaje pristup poslu kakav gaji privatni poduzetnik u svom privatnom društvu shvaćajući širu sliku i korist za zajednicu, a ne doživljavati postupak kao puno administracije i birokracije;
  • ukoliko naručitelj ne posjeduje potrebna znanja, pravovremeno tražiti savjet vanjskih stručnjaka za javnu nabavu unaprijed, a glede mogućih prepreka pri provedbi;
  • odmjerenost i svrsishodnost pri raspisivanju potrebitih jamstava u postupcima javne nabave, kako se ne bi tražila prekomjerna jamstva;
  • stroga, dvostruka kontrola svih prekluzivnih rokova;
  • priprema oglednih obrazaca zadužnica ili bankarskih garancija jer se ponuditelji zaista razlikuju u svom znanju postupka za koji se prijavljuju i bolje je unaprijed pružiti tražene informacije, uz predikciju mogućih prepreka, primjerice činjenicu da za bankarsku garanciju treba više dana kako bi se ishodila;
  • za rok valjanosti ponude svrsishodno je da je što duži, sve kako bi se izbjegla potreba za produženjem;
  • monitoring cash-flowa projekta i pravovremeno predviđanje mogućeg financijskog jaza;
  • kod plana nabave, unaprijed predvidjeti produljenje rokova – kako zbog upita i traženja pojašnjenja, tako i kod predviđanja mogućih žalbi;
  • proučiti sva primjenjiva, dostupna mišljenja i praksu DKOM-a, a na upite davati jasne, koncizne i argumentirane odgovore, koji će obeshrabriti potencijalne, paušalne žalitelje;
  • upoznavanje sa e-certisom i nadležnim izdavateljima dokumentacije za strane ponuditelje;
  • izbjegavanje upućivanja na neku konkretnu normu uz izostanak  zakonskog dodatka ‘ ili jednakovrijedno’ te pritom navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, uz napomenu da se ne upućuje na kriterije jednakovrijednosti navedene na internetu već u samoj dokumentaciji o nabavi;
  • svako traženje odmah detaljno obrazložiti u samoj dokumentaciji o nabavi;
  • predvidjeti slučaj i rok za ponavljanje postupka nabave, posebice u EU projektima;
  • uvjetovanje da ponuditelj mora biti registriran za djelatnost koja je u vezi sa predmetom nabave moguće je jedino u slučaju da je navedeno propisano posebnim zakonom, ali se, u tom slučaju, radi o poslovnoj sposobnosti.

Slijedom svega navedenog, naš je projekt zasad, nakon 5 odobrenih zahtjeva za nadoknadom sredstava i mnogobrojnih postupaka javne nabave, prošao bez financijskih korekcija i bez ijedne žalbe, na što smo jako ponosni.

 4. Koji dio tijekom provedbe vam je bio najizazovniji?

Nabave opreme velike vrijednosti koje su se koincidirale sve u isto vrijeme, što je  zahtijevalo ekstenzivni i predani rad našeg tima, i u tom je smislu navedeno bilo iznimno izazovno. Tzv. time management kod nabave opreme je od velike važnosti. Naime, osim dobave opreme i puštanja u pogon treba uzeti u obzir i druge faktore poput edukacija za efikasan rad na opremi, za što je potrebno više vremena. Dakle, kod planiranja nabava, treba uzeti u obzir i sve popratne zadatke koji prate sam proces, a ne samo postupak javne nabave. Trebamo sagledavati širu sliku i tada uspjeh neće izostati.

Revizije i provjere projekata

Svrha revizije, odnosno provjere projekata koji su sufinancirani sredstvima Europske unije je provjera zakonitosti i pravilnosti izdataka prijavljenih Europskoj komisiji. Sredstva poreznih obveznika Europske unije moraju biti utrošena pravilno, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito.  U sustavu kontrole i upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima revizije i provjere projekata koji su sufinancirani sredstvima Europske unije mogu vršiti različita tijela:

  • Tijelo za reviziju – ARPA (Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije)
  • Revizori Europske komisije (uključujući i OLAF)
  • Vanjski revizori ovlašteni od strane Europske komisije
  • Europski revizorski sud
  • Državni ured za reviziju
  • Upravljačko tijelo
  • Tijelo za ovjeravanje – Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Revizije, odnosno provjere, provode se u tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova te kod korisnika bespovratnih sredstava, a postoje različite vrste revizija/provjera: revizija sustava upravljanja i kontrola, revizija kod zatvaranja programa, revizija operacija, terenske provjere Europske komisije (on-the-spot monitoring visits), tematske evaluacije Europske komisije, provjere na razini sustava koje vrši Upravljačko tijelo te provjere Tijela za ovjeravanje (administrativne i provjere na licu mjesta).

Nakon svake provedene revizije/provjere tijelo koje je provelo reviziju/provjeru izdaje nacrt izvješća koji sadrži osnovne podatke o provedenoj reviziji/provjeri, nalaze i zaključke revizije te preporuke. Također, prilikom dostave nacrta izvješća naveden je i rok za dostavu očitovanja na nacrt izvješća. U slučaju revizije operacija očitovanje na nacrt izvješća daje i korisnik bespovratnih sredstava. Na temelju dostavljenih očitovanja nadležno tijelo sastavlja konačno izvješće, a  zaključci i preporuke iz konačnog izvješća obvezujući su za tijela u sustavu odnosno korisnike.

Kako surađivati s revizorima i što je revizijski trag

U ovome članku usredotočit ćemo se na obveze korisnika tijekom provođenja revizija, odnosno provjera. Korisnik mora surađivati s institucijama/tijelima koja vrše revizije i provjere povezane s projektom na način da osigura navedenim institucijama pristup svim mjestima i prostorijama u kojima se projekt provodi, pristup dokumentaciji, isporučevinama, rezultatima i neposrednim rezultatima projekta. Dokumentacija koja se provjerava i za koju je potrebno osigurati revizijski trag navedena je u općim uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a mora biti lako dostupna i spremljena na način da se olakša njezina provjera. Korisnicima savjetujemo da svu dokumentaciju dodatno provjere prije dostave revizorima/kontrolorima te da je dostavljaju pravovremeno i u zadanim rokovima jer nalazi proizašli iz provedene revizije/provjere mogu za posljedicu imati financijske korekcije po pojedinome projektu, pri čemu financijsku odgovornost snose korisnici.

S obzirom na to da se provjere mogu vršiti do 5 godina nakon zatvaranja operativnog programa u okviru kojega se projekt sufinancira, potrebno je osigurati revizijski trag. Pojam „revizijski trag“ odnosi se na dokumentirani tijek financijskih i drugih transakcija od njihovog početka do završetka, s ciljem omogućavanja rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i njihova odobrenja. On obuhvaća sustave dokumentiranja, izvješćivanja, računovodstva i arhiviranja. Revizijski trag je važan izvor informacija za revizore i druge kontrolore tijekom pripreme i provođenje revizije ili drugih provjera, a nadležnost za osiguranje revizijskog traga je na instituciji koja upravlja i provodi projekte/operaciju/ugovor.

Skip to content