Dragi korisnici,

zadovoljstvo mi je predstaviti vam novo izdanje SAFU biltena za korisnike. Nadam se da su vam savjeti iz prethodnog biltena pomogli da se pripremite za uspješno financijsko izvješćivanje i da su vam novosti o projektima i događajima iz svijeta fondova EU-a bile korisne i zanimljive.

U prethodnom smo izdanju biltena obilježili desetu godišnjicu rada Središnje agencije, a u novom izdanju imamo priliku obilježiti razdoblje važno za sve stanovnike naše države – petu godišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijelo nam je razne mogućnosti financiranja uz pomoć bespovratnih sredstava iz fondova EU-a. U razdoblju od 1. srpnja 2013. godine do danas smo, zajedno s vama, potpisali ukupno 546 ugovora u vrijednosti većoj od 20 milijardi kuna. Modernizacija željezničkog sustava u Hrvatskoj, razvoj cesta i zračnih luka, zaštita okoliša i prirodne i kulturne baštine, poduzetništvo, gospodarstvo, znanstveno istraživanje i inovacije, socijalno uključivanje, zdravlje i obrazovanje samo su neka od područja u koja smo ulagali zajedno s našim korisnicima. Zahvaljujući projektima sufinanciranim europskim sredstvima pridonijeli smo poboljšanju kvalitete života hrvatskog stanovništva, otvorila su se nova radna mjesta, očuvala kulturna i prirodna baština te unaprijedilo gospodarstvo, obrazovanje, prometna povezanost i zdravstvo. Jedna od uloga SAFU-a je širenje stečenih znanja u procesu upravljanja projektima pa smo tako u 5 godina članstva Hrvatske u EU-u održali 521 edukaciju i radionicu od kojih je 190 bilo namijenjeno korisnicima bespovratnih sredstava pretpristupnih programa i ESI fondova. Na edukacijama i radionicama sudjelovalo je ukupno 4.675 korisnika.

U 2018. smo godini došli do brojke od 77 potpisanih ugovora u okviru OP „Konkurentnost i kohezija“ ukupne vrijednosti gotovo 3 milijarde kuna. Izuzetno mi je drago što mogu reći da je u tom razdoblju naglasak bio stavljen na znanstvena istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog područja dosad u 2018. godini potpisali najviše ugovora – njih 25 u vrijednosti većoj od milijarde kuna.

U drugom ovogodišnjem izdanju SAFU biltena za korisnike imat ćete priliku saznati korisne informacije o ex-ante pregledu dokumentacije o nabavi, čitati o iskustvu u provedbi projekata jednog od naših korisnika te vidjeti koje su novosti obilježile drugo tromjesečje ove godine.

Svim korisnicima, starima i novima, zahvaljujem na dosadašnjoj suradnji i želim nastavak uspješnog provođenja projekata!

S poštovanjem,

Tomislav Petric, ravnatelj

Financijsko izvješćivanje

Kako se pripremiti za uspješno financijsko izvješćivanje

Za uspješnu provedbu financijskog izvješćivanja važna je odgovarajuća priprema. Potrebno je unaprijed proučiti odredbe ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koje se odnose na financijsko izvješćivanje te odrediti osobu (ili više njih) koja će biti zadužena za financijsko izvješćivanje. Razdoblje unutar kojeg mora nastati izdatak da bi bio prihvatljiv za financiranje u skladu s ugovorom naziva se razdobljem prihvatljivosti izdataka, a izdaci po ugovoru moraju nastati u razdoblju prihvatljivosti izdataka. Potrebno je, također, provjeriti koji su uvjeti vezano za isplatu i pravdanje predujma te je li dozvoljeno korištenje metode plaćanja ili samo metode nadoknade. Za potraživanje predujma nužno je provjeriti je li ova mogućnost predviđena ugovorom i odlučiti hoće li se tražiti isplata, koliki iznos i kad će se potraživati, u isto vrijeme vodeći brigu o potrebnom novčanom tijeku. Brigu također treba voditi i o tome da predujam u sljedećim Zahtjevima za nadoknadom sredstava treba biti opravdan. Rokovi za izvješćivanje moraju se pratiti redovito i dokumentaciju kojom se dokazuje nastanak troškova treba početi prikupljati na vrijeme te je potrebno osigurati da se svaki trošak za koji se traži povrat sredstava može utvrditi i provjeriti. Originalna dokumentacija se ne dostavlja posredničkom tijelu, već se njeno postojanje provjerava na terenskim provjerama.

Kako olakšati financijsko izvješćivanje

Ako su informacije o troškovima u svakom trenutku ažurne i ako je dokumentacija složena i označena u skladu s elementima projekta, proces financijskog izvješćivanja može se znatno olakšati. Korisnik također može pridonijeti olakšanju financijskog izvješćivanja na način da vodi evidencije u kojima bi se nalazili potraživani i odobreni troškovi, odnosno da osigura financijsko praćenje realizacije projekta.

Najčešće pogreške kod financijskog izvješćivanja:

  • dostavljena nepotpuna dokumentacija iz koje nije moguće utvrditi i provjeriti nastanak troškova
  • nepostojanje evidencije o potrošnji sredstava kod korisnika (što dovodi do prekoračenja stavke troška unutar elementa projekta)
  • pogrešno zbrojeni potraživani iznosi
  • potraživanje troškova pod pogrešnim elementima projekta
  • nenavođenje popratne dokumentacije
  • višekratno potraživanje istih troškova.

Važno je obratiti pozornost i na sljedeće:

  • troškovi sufinancirani u okviru projekta ne mogu biti sufinancirani iz drugih javnih izvora i obratno
  • troškovi navedeni u Zahtjevu za nadoknadom sredstava moraju biti zabilježeni u računovodstvenim evidencijama korisnika
  • računovodstvene evidencije moraju biti ažurne te mora postojati mogućnost utvrđivanja i provjeravanja troškova
  • evidencije se moraju voditi u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i uobičajenom računovodstvenom praksom
  • korisnik mora osigurati pohranu dokumenata u rokovima koji su definirani ugovorom (najmanje pet godina nakon zatvaranja operativnog programa).

Šibenska biskupija

1. Koje aktivnosti ste vi kao korisnik poduzeli kako biste uspješno savladali eventualne prepreke koje se događaju tijekom provedbe projekta?

Dobra priprema i timski rad suradnika i partnera na projektu uvijek se pokažu kao najjači argument za savladavanje svih prepreka. Naravno, svaki projekt ima svoje „situacije“, ali u konačnici je važno ostati pribran, rješavati konflikte dijalogom i konsenzusom te promatrati aktivnosti projekta kao dijelove jedne veće cjeline.

2. Što biste iz stečenog iskustva poručili drugim korisnicima projekata? 

Davati poruke ili savjete drugima nije baš zahvalno, ali, kad već pitate, svakako bih izdvojio nužnost otvorene komunikacije sa SAFU-om. Od početka smo dobronamjerno prihvatili stalne upite za dopunama, pojašnjenjima i slično jer ih smatramo našim dodatnim „backup-om“, tj. imamo nekog tko na nas pazi kako ne bismo pogriješili. Vjerujte, kada tako postavite stvari u glavi uvijek je onda lakše pronaći neki stari dopis, dokazni dokument ili fotografiju jer znamo da smo na dobrom putu ostvarenja našeg projekta.

 

3. Na koji način se dobrim planiranjem može prevenirati otežana provedba projekta?

Provedba projekta CIVITAS SACRA uključuje restauracije i opremanje kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a gdje se provodi 30 nabava u roku od dvije i pol godine što svakako zahtjeva jako dobar plan. Naravno, uvijek postoji opasnost od „preplaniranja“ stoga na svaku pojedinačnu nabavu gledamo kao na mali, ali važan korak prema ostvarenju konačnog cilja. U šali, uvijek po završetku svake nabave znamo reći: „Jedna manje, još samo njih 20, 19, itd.“

4. Koji dio tijekom provedbe vam je bio najizazovniji?

Svakako su to radovi na restauraciji i konzervaciji kulturne sakralne baštine jer se radi o našem nasljeđu i budućoj predaji te iste baštine generacijama koje dolaze. Vrlo je često na ovom projektu potrebno donijeti odluku koja će utjecati na suvremeni način življenja uz istovremeni prikaz duhovnosti i kulturnog nasljeđa te iste sredine kroz protekla stoljeća. Suradnja i otvoren dijalog sa svećenicima, arhitektima, građevinarima i konzervatorima zaista su u tim trenucima neophodni, a suglasje daje prave rezultate.

Skip to content