Dragi korisnici i suradnici,
s veseljem vam donosimo prvi kvartalni Bilten ove godine, uz srdačne čestitke za nadolazeći Uskrs! Želimo vam mirne i sretne blagdane, ispunjene radosti i ugodnim trenucima s vašim najmilijima.
U ovom broju Biltena fokusiramo se na Regionalne centre kompetentnosti, koji igraju ključnu ulogu u transformaciji strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. RCK-ovi pružaju obrazovne programe usmjerene na stvarne potrebe tržišta rada, čime osiguravaju kvalitetnu pripremu polaznika za izazove modernog radnog okruženja.
Također, u intervjuu s korisnikom predstavljamo projekt Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, koji doprinosi očuvanju i valorizaciji ovog iznimnog područja, povezujući prirodnu baštinu s održivim razvojem.
Nadamo se da će vam ovaj broj pružiti korisne informacije i inspiraciju.
U Hrvatskoj je strukovno obrazovanje u snažnoj transformaciji, a ključnu ulogu u tome imaju Regionalni centri kompetentnosti (RCK). Riječ je o modernim, inovativnim centrima izvrsnosti koji nude obrazovne programe za sve dobne skupine, od učenika srednjih škola do odraslih polaznika, nastavnika i osoba s invaliditetom. RCK-ovi su više od škola, to su prostori učenja kroz praksu, razvoja vještina i cjeloživotnog obrazovanja. Programi su fleksibilni i usmjereni prema stvarnim potrebama tržišta rada, a kroz učenje temeljeno na radu, natjecanja, radionice i specijalizirane edukacije, polaznici stječu znanja koja odmah mogu primijeniti.
Što RCK-ove izdvaja od klasičnih škola?
Prije svega je to suvremeni pristupi nastavi, vrhunska oprema, izvrsni mentori i nastavnici te čvrsta povezanost s poslodavcima, fakultetima i drugim institucijama. Cilj je jasan: obrazovanje koje vodi do konkretne kompetencije i lakšeg zapošljavanja. Ova ambiciozna inicijativa Ministarstva znanosti i obrazovanja pokrenuta je 2016. godine, a već 2020. više od 20 srednjih strukovnih škola dobilo je status RCK-a. Time su stekli pristup bespovratnim EU sredstvima za modernizaciju infrastrukture, opreme i stručnih kapaciteta.
Danas u Hrvatskoj djeluje 26 RCK-ova, u sektorima turizma i ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike i računalstva, poljoprivrede i zdravstva, a samo u prva tri mjeseca 2025. godine svečano su otvorena tri nova centra: u Karlovcu, Splitu i Požegi, te novi prostor “Akademis Vila Čingrija” u sklopu RKC-a Dubrovnik. Regionalni centri kompetentnosti nisu projekt koji traje, oni su nova praksa, novi standard i prilika da strukovno obrazovanje u Hrvatskoj postane ono što zaista može biti: relevantno, dinamično i uključivo.
Nova središta izvrsnosti u strukovnom obrazovanju
Regionalni centar kompetentnosti u Karlovcu – mjesto gdje struka susreće tehnologiju
Karlovac se od veljače 2025. godine može pohvaliti jednim od najsuvremenijih regionalnih centara kompetentnosti u Hrvatskoj. Svečano otvoren 22. veljače, ovaj RCK vrijedan čak 15 milijuna eura rezultat je čak 13 zasebnih projekata financiranih iz pet različitih izvora – Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Fonda solidarnosti EU te nacionalnih programa sufinanciranja provedbe EU projekata. Centar je smješten u obnovljenoj povijesnoj zgradi bivše Oružane, koju je Grad Karlovac darovao Karlovačkoj županiji, s ciljem da Zvijezda ponovno postane živo središte događanja, a ovakav projekt tomu će zasigurno doprinijeti.
Na više od 3.000 četvornih metara moderno opremljenih praktikuma i specijaliziranih kabineta, Centar objedinjuje tri ključna područja strukovnog obrazovanja: turizam i ugostiteljstvo, strojarstvo te elektrotehniku i računalstvo. Organiziran je prema stručnim područjima pa se u prizemlju nalazi sektor turizma i ugostiteljstva, za koji je zadužena Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac. Na prvom katu smješten je podsektor strojarstva pod vodstvom Tehničke škole Karlovac, a na drugom katu podsektor elektrotehnike i računalstva, također pod upravom iste škole.
Otvorenje Centra omogućilo je učenicima i ostalim polaznicima pristup suvremenoj opremi i tehnologiji te razvoj praktičnih znanja i vještina potrebnih za uspješan početak karijere. Kako sve to izgleda u praksi, najbolje je ilustrirala prezentacija na samom otvorenju – nekadašnji učenik Trgovačko-ugostiteljske škole pripremio je koktel, koji je zatim, uz pomoć učenika i njihovog programiranja, uručila robotska ruka. Ovaj Centar predstavlja novu obrazovnu platformu u Karlovačkoj županiji, osmišljenu da povezuje učenike, nastavnike, poslodavce i lokalnu zajednicu te stvara temelje za novu generaciju stručnjaka.
Regionalni centar kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole Split – nova adresa izvrsnosti u turizmu i ugostiteljstvu
U Splitu je 1. ožujka 2025. otvoren Regionalni centar kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole Split, jedan od najvažnijih projekata usmjerenih na unapređenje strukovnog obrazovanja u turizmu i ugostiteljstvu. Projekt Uspostava infrastrukture Regionalnog centra kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole Split je vrijedan gotovo 13 milijuna eura, od čega je gotovo 4 milijuna osigurano iz bespovratnih sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a ukupna vrijednost izgradnje ovog Centra iznosi 24 milijuna eura.
Riječ je o najvećem centru kompetentnosti u Hrvatskoj u ovom sektoru, čiji opseg i sadržaji nadilaze dosadašnje standarde u strukovnom obrazovanju. Novi prostori škole uključuju suvremeno opremljene učionice, praktikume, dva restorana te školu-hotel s četiri zvjezdice, stvarajući autentično okruženje u kojem učenici stječu praktična znanja i vještine. Centar je zamišljen kao regionalno središte koje objedinjuje obrazovne kapacitete u turizmu i ugostiteljstvu te potiče suradnju s drugim školama, institucijama i gospodarskim subjektima. Osim redovitog srednjoškolskog obrazovanja, provode se i programi osposobljavanja za odrasle, nezaposlene osobe i osobe s invaliditetom, čime se otvaraju nove prilike za cjeloživotno učenje i uključivo tržište rada.
Otvorenje Centra označilo je važan korak u jačanju obrazovne infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji i dokaz je kako ulaganje u obrazovanje može postati temelj za dugoročni razvoj regije, konkurentnost na tržištu rada i podizanje kvalitete usluge u turizmu.
Regionalni centar kompetentnosti Panonika – nova era poljoprivrednog obrazovanja u Slavoniji
Otvorenjem Regionalnog centra kompetentnosti Panonika 12. ožujka 2025. u Požegi, Slavonija je dobila snažan poticaj za razvoj strukovnog obrazovanja u području poljoprivrede i prehrambene industrije. Centar Panonika rezultat je dvaju komplementarnih projekata: uspostave infrastrukture RCK Panonika, vrijednog 5,8 milijuna eura, te uspostave funkcionalnosti samog centra u vrijednosti od 6,5 milijuna eura. Ukupno više od 3,9 milijuna eura osigurano je kroz bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je Europski socijalni fond omogućio razvoj programa, osposobljavanja i usavršavanja.
Projekt se provodi na dvije ključne lokacije; Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi i Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači, gdje su izvedeni infrastrukturni radovi te nabavljena suvremena oprema potrebna za kvalitetno strukovno obrazovanje. Učenicima je omogućen rad u specijaliziranim praktikumima, plastenicima, voćnjacima i vinogradima, kao i pristup suvremenoj mehanizaciji, čime se potiče stjecanje konkretnih znanja i vještina u stvarnim radnim uvjetima. Poseban naglasak stavljen je na praktičnu nastavu, od ratarskih površina do prerađivačkih kapaciteta, s ciljem stvaranja generacija mladih stručnjaka spremnih za suvremenu, održivu i inovativnu poljoprivredu. Centar Panonika povezuje obrazovanje s lokalnom zajednicom, poduzetništvom i potrebama tržišta rada, osnažujući mlade za ostanak i razvoj karijere u vlastitom kraju.
Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik – otvaranje Akademisa „Vila Čingrija“
Otvorenjem Akademisa „Vila Čingrija“ 26. ožujka 2025., Dubrovnik je dobio suvremeni edukacijski prostor unutar Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju kao središte obrazovanja kadrova u ovom sektoru. Centar kompetentnosti vrijedan je više od 13 milijuna eura i značajno doprinosi razvoju strukovnog obrazovanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, osiguravajući učenicima, nastavnicima i polaznicima izvanredne uvjete za stjecanje znanja i praktičnih vještina.
Vila Čingrija, smještena u zaštićenom ambijentu dubrovačkog predgrađa, obnovljena je i opremljena za izvođenje najzahtjevnijih obrazovnih sadržaja. U njoj se nalaze profesionalna kuhinja, vinoteka, restoran, multimedijalna dvorana i smještajni kapaciteti namijenjeni učenicima na praksi i stručnim suradnicima. Ova lokacija omogućuje integraciju teorijske nastave i praktičnog rada u jedinstvenom okruženju, prilagođenom potrebama modernog turizma. Nastava se, osim u Vili Čingrija, provodi i u školskom kompleksu Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik te u „Akademisu Garište“, smještenom u povijesnoj jezgri grada, koji je također preuređen u edukativni hotel s četiri zvjezdice. Akademis „Vila Čingrija“ simbolizira spoj baštine, obrazovanja i suvremenog pristupa turizmu, postavljajući visoke standarde za strukovno obrazovanje u Hrvatskoj.
Dakle, regionalni centri kompetentnosti predstavljaju značajan iskorak u obrazovnom sustavu Hrvatske, povezujući strukovno obrazovanje s potrebama tržišta rada. Kroz ulaganja u infrastrukturu, moderne tehnologije i suradnju s gospodarstvom, ovi centri omogućuju kvalitetniju obuku učenika i stvaranje novih stručnjaka. S obzirom na širok spektar sektora u kojem djeluju, od turizma i ugostiteljstva do poljoprivrede i tehničkih znanosti, RCK-ovi će dugoročno doprinijeti jačanju konkurentnosti Hrvatske na međunarodnoj sceni, kao i pružiti mladima bolje uvjete za uspješan početak karijere.
Početkom godine, Nacionalni park „Krka“ svečano je obilježio četiri desetljeća postojanja završnom konferencijom projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke. Događanje je održano u novootvorenom Centru za interpretaciju prirode Krka – vrelo života u Kistanjama, koji je tada prvi put ugostio uzvanike i posjetitelje. Kako je otvaranje Centra utjecalo na broj posjetitelja i kakve su njihove prve reakcije?
Otvaranje Centra za interpretaciju prirode Krka – vrelo života ima pozitivan učinak na posjećivanje, posebno u gornjem toku rijeke Krke, gdje se nalazi pet od sedam njezinih slapova. Posjetitelji su odmah prepoznali njegovu vrijednost kao sadržaja u zatvorenom prostoru, koji omogućuje cjelogodišnje razgledavanje i dodatno obogaćuje iskustvo boravka u Parku.
Posebno se ističe interes zaljubljenika u prirodu i rekreativaca koji koriste brojne poučno-pješačke staze na tom području, a Centar im pruža dublje razumijevanje krškog fenomena i bogatstva vode koji oblikuju ovaj prostor. Prve reakcije su iznimno pozitivne, osobito među školskim grupama i obiteljima s djecom, jer Centar nudi interaktivne i edukativne sadržaje koji na atraktivan način objašnjavaju prirodne procese. S obzirom na to da je donji tok rijeke Krke poznatiji od gornjeg, Centar pomaže u ravnomjernijem rasporedu posjećivanja i doprinosi cjelovitom doživljaju Nacionalnog parka.
Kako se projekt “Nepoznata Krka” uklapa u širu strategiju zaštite i valorizacije prirodne baštine Nacionalnog parka “Krka”?
Projekt Nepoznata Krka ključni je dio šire strategije zaštite i valorizacije prirodne baštine Nacionalnog parka „Krka“ jer usklađuje očuvanje osjetljivog ekosustava s održivim razvojem i upravljanjem posjećivanjem. Kroz infrastrukturna ulaganja, edukaciju i promociju uzvodnih dijelova Parka, projekt doprinosi ravnomjernijem rasporedu posjećivanja, čime se smanjuje pritisak na najposjećenije lokacije, poboljšava kvaliteta doživljaja i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju ovog područja.
Iznimni gornji tok rijeke Krke jedno je od najčarobnijih područja u Nacionalnom parku „Krka“. Tu rijeka očarava iskonskim pejsažima i bogatim kulturnopovijesnim nasljeđem, a priroda i povijest sjedinjuju se kako bi stvorile nezaboravno iskustvo. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predano radi na očuvanju i predstavljanju ovog područja u njegovoj izvornosti. Zahvaljujući pažljivo planiranim aktivnostima, posjetiteljima je omogućen aktivan boravak u prirodi kroz obilazak uređenih pješačkih i biciklističkih staza, dok su im dostupni brojni znanstveno-edukativni sadržaji i kulturni programi. U sklopu ovog projekta otvoren je i hostel, prvi smještajni kapacitet unutar NP „Krka“, čime se dodatno unapređuje mogućnost duljeg boravka u Parku i potiče održivi turizam.
Projekt Nepoznata Krka povezuje dvije riječne obale, općine Prominu i Bukovicu, Eko kampus „Krka“ u Puljanima i Centar za interpretaciju prirode Krka – vrelo života u Kistanjama. Tu se nalazi i prijelaz preko Krke koji je u antičko doba povezivao Bukovicu i Prominu te bio dijelom mreže rimskih putova u Dalmaciji, pa realizacija ovog projekta ima i povijesni i simbolički značaj.
Valorizacija gornjeg toka rijeke Krke, koja uključuje arheološke lokalitete poput Burnuma, uređenje vidikovaca i poučnih staza, omogućuje otkrivanje skrivenih prirodnih i kulturnih blaga te potiče gospodarski i društveni razvoj lokalne zajednice. Time se ovaj projekt ne samo uklapa u strateške ciljeve Parka već ih i unapređuje, osiguravajući dugoročnu zaštitu prirode kroz promišljeno i održivo korištenje prirodnih resursa.
Možete li nam reći nešto o načinu na koji su bespovratna sredstva korištena za infrastrukturne radove u okviru projekta te poboljšanje dostupnosti?
Projektom Nepoznata Krka izvršena su infrastrukturna ulaganja koja se odnose na rekonstrukciju, unutarnje uređenje i postav Prirodoslovne zbirke Hram prirode, unutarnje opremanje Edukacijsko-interpretacijskog središta Laboratorij prirode, Volonterskog centra Titius sa smještajnim kapacitetima hostelskog tipa i laboratorijima za istraživače, pomoćne građevine uz taj centar, i unutrašnje uređenje i opremanje blagovaonice i Internet-kafea u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima. U sklopu projekta rekonstruirana je vodovodna i hidrantska mreža, riješena je odvodnja oborinskih voda i sustav fekalne odvodnje, te krajobrazno i hortikulturno uređenje tog prostora. Uređenje i opremanje pješačkih staza proširilo je ponudu sadržaja za posjetitelje u sjevernom dijelu Parka. Projektom je izvršena i rekonstrukcija i opremanje Centra za interpretaciju prirode Krka – vrelo života, koji je nastao spajanjem triju dvoetažnih objekata. Objekti su spojeni u jednu tematsku cjelinu sastavljenu od nekoliko međusobno povezanih i zavisnih interpretacijskih cjelina u kojima je uređen likovni postav. Uređene su tri poučno-pješače staze: povijesne staze Rimski put i Brljan – Manojlovac te staza Perice. Uvođenjem dvaju električnih brodova u sklopu ovog projekta na relaciji Roški slap – Visovac ponovno je, nakon više od sto godina, uspostavljena i povijesna izletnička ruta Krkom nizvodno, a otvaranjem dvaju velikih centara na gornjem toku, brojni edukativni sadržaji postali su lako dostupni lokalnom stanovništvu, prvenstveno djeci školskog uzrasta.
Koje ste inovacije u ekologiji i održivosti primijenili u sklopu projekta i kako one utječu na očuvanje ekosustava rijeke Krke?
U sklopu projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ uvela je inovacije u ekologiji i održivosti nabavkom dvaju katamarana na električni pogon. Ova ekološka rješenja značajno doprinose očuvanju ekosustava rijeke Krke. Električni brodovi eliminiraju emisiju ugljičnog dioksida i drugih zagađivača koji bi inače nastali korištenjem fosilnih goriva, čime se poboljšava kvaliteta zraka i vode u Nacionalnom parku. Za razliku od klasičnih plovila s motorima s unutarnjim izgaranjem, elektrobrodovi rade tiho i smanjuju vibracije, čime se smanjuje stres za vodeni i obalni ekosustav, uključujući ribe, ptice i druge životinjske vrste. Novi brodovi omogućuju bolju organizaciju turističkog prometa i usmjeravanje posjetitelja na manje opterećene dijelove srednjeg toka rijeke, poput rute od Roškog slapa prema Visovcu. Time se smanjuje pritisak na osjetljive ekosustave i omogućuje ravnomjernija distribucija posjećivanja. Brodovi su dizajnirani s kapacitetom za pedeset putnika, uključujući osobe s invaliditetom, čime se osigurava inkluzivnost u turizmu. Također, izgradnja elektrobrodova u hrvatskom brodogradilištu podupire domaću industriju i primjenu najnovijih ekoloških i tehnoloških standarda.
Vaša medijska kampanja za projekt “Nepoznata Krka” dobar je primjer učinkovite promocije i vidljivosti projekta. Na temelju tog iskustva, koji su bili najveći izazovi u realizaciji kampanje, koji oblici promocije su se pokazali najučinkovitijima te koje biste savjete dali budućim korisnicima koje žele povećati vidljivost svojih projekata?
Na temelju iskustva iz medijske kampanje za projekt Nepoznata Krka, jedan od najvećih izazova bila je koordinacija različitih aktivnosti, od edukacija i radionica do infrastrukturnih projekata, kako bi se osigurala sinergija i učinkovita promocija. Privlačenje ciljanih skupina također je predstavljalo izazov jer je bilo potrebno prilagoditi promociju različitim dionicima – lokalnom stanovništvu, turističkim djelatnicima, znanstvenoj zajednici i medijima. Osim toga, važno je bilo osigurati snažnu prisutnost u digitalnom prostoru putem mrežne stranice i društvenih mreža te pravovremeno informirati medije kako bi prepoznali važnost projekta.
Najučinkovitijima su se pokazali medijska kampanja putem televizije, radija i internetskih portala te mrežna stranica projekta, koja je služila kao središnje mjesto za informiranje javnosti. Multimedijalni kiosci omogućili su interaktivnu prezentaciju projekta, dok su radionice, okrugli stolovi i tiskani promotivni materijali osigurali izravnu komunikaciju s publikom. Također, aplikacija za audiovodič dodatno je unaprijedila iskustvo posjetitelja.
Za buduće korisnike ključno je definirati jasnu komunikacijsku strategiju i dosljedno je provoditi, uz maksimalno iskorištavanje digitalnih alata i interaktivnih sadržaja. Prilagodba promocije ciljanim skupinama, angažiranje relevantnih stručnjaka i medijskih partnera te korištenje vizualno atraktivnih materijala može značajno doprinijeti vidljivosti projekta. Također, važno je redovito evaluirati rezultate kampanje kako bi se osigurala njezina učinkovitost i prilagodba budućim potrebama. Kampanja Nepoznata Krka dokazala je da kombinacija edukativnih aktivnosti, digitalnih rješenja i medijske prisutnosti može značajno doprinijeti uspješnosti projekta.
S kojim ste se izazovima susreli tijekom provedbe projekta?
Tijekom provedbe projekta susreli smo se s nekoliko izazova. Priprema projekta Nepoznata Krka zahtijevala je višegodišnju koordinaciju različitih ekspertnih skupina, pripremu dokumentacije i ishodovanje potrebnih dopuštenja za građevinske radove. Uz sve planirane aktivnosti koje su bile međuovisne i međusobno se dopunjavale, jednim od većih izazova pokazalo se zatečeno stanje objekata namijenjenih rekonstrukciji. Naime, realna situacija na terenu i planirane aktivnosti katkada su se mimoilazile, što je zbog obuhvata radova zahtijevalo dodatna stručna mišljenja, dopunu dokumentacije i prilagodbu hodograma. To je utjecalo na cjelokupan projekt koji je zahtijevao dodatnu koordinaciju i prilagodbu, ali smo uspješno pronašli rješenja koja su omogućila nastavak radova bez većih zastoja. Na rokove završetka projekta utjecale su i geopolitičke prilike kao i globalna pandemija koronavirusa.
Drugi značajan izazov bila je izrada elektrobrodova, što je zahtijevalo visoku razinu stručnosti i preciznosti. Naime, zbog posebnih uvjeta na Krki, snažnih riječnih struja i jakih kanjonskih vjetrova, bilo je potrebno prilagoditi jačinu elektromotora te baterija i njihovog sustava napajanja uvjetima sigurne plovidbe na ovom području. Ipak, zahvaljujući umješnosti i stoljetnoj tradiciji hrvatskih brodograditelja, ovaj je izazov uspješno riješen, a novi elektrobrodovi danas pridonose održivom upravljanju Parkom i očuvanju njegove jedinstvene prirode.
Konačno, jedan od izazova bio je i kako približiti nove sadržaje krajnjim korisnicima, odnosno ciljanim skupinama koje će ih koristiti i posjećivati. S obzirom na prostornu udaljenost lokaliteta od najpoznatijih atrakcija Parka, bilo je potrebno osmisliti dodatne promotivne aktivnosti. Kroz interpretacijske programe, digitalne alate i promotivne kampanje uspjeli smo povećati vidljivost novog sadržaja i privući posjetitelje, čime je dodatno obogaćena posjetiteljska i edukativna ponuda Nacionalnog parka „Krka“.
Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove “Nacionalni park Krka”
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
