Dragi korisnici i suradnici,
kako se bliži kraj godine, želimo vam u ime SAFU-a uputiti iskrene čestitke i zahvaliti na vašem doprinosu, trudu i suradnji koja nas vodi prema zajedničkom cilju – stvaranju bolje i uspješnije Hrvatske.
Neka vam ovi blagdani budu ispunjeni mirom, ljubavlju i trenucima provedenim s najdražima. Nova godina neka vam donese obilje zdravlja, sreće i uspjeha, uz ostvarenje svih vaših poslovnih i osobnih planova.
Radujemo se novim izazovima i postignućima koja ćemo zajedno ostvarivati u 2025. godini!
Sretan Božić i uspješnu novu godinu želi vam SAFU!
Godišnja konferencija „Dani regionalnog razvoja i EU fondova 2024.“, u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, održana je od 4. do 6. prosinca u Šibeniku. Ovo značajno okupljanje, koje je okupilo gotovo 1000 sudionika, uključujući predstavnike županija, gradova, općina, regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika, pružilo je platformu za raspravu o ključnim pitanjima regionalnog razvoja i korištenja europskih fondova.
Konferencija je započela radionicama za poduzetnike i svečanim uručivanjem ugovora za 78 inovativnih poduzetničkih proizvoda i usluga u ukupnoj vrijednosti od 220 milijuna eura, od čega je 140 milijuna osigurano kroz bespovratna sredstva. Ugovore su uručili ministar gospodarstva Ante Šušnjar i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, naglasivši važnost ulaganja u inovacije kao ključ konkurentnosti i razvoja gospodarstva.
Prvi dan bio je posvećen poduzetnicima, dok su preostala dva dana pružila prostor za dijalog i suradnju predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti te javnih tijela, usmjerenih na ujednačeni regionalni razvoj Hrvatske. Premijer Andrej Plenković svečano je otvorio konferenciju prigodnim obraćanjem, istaknuvši strateški značaj europskih fondova za gospodarski rast i društveni razvoj Hrvatske.
Premijer je naglasio kako je Hrvatska značajno napredovala u razvijenosti unutar Europske unije, povećavši svoj prosjek s 62% u 2016. godini na gotovo 78% u 2023.
“Naša ambicija je do 2028. doseći 82% prosječne razvijenosti EU-a, a kvalitetna apsorpcija europskih sredstava ključna je za ostvarenje tog cilja,” poručio je.
Plenković je podsjetio kako je Hrvatska u potpunosti iskoristila prvu punu sedmogodišnju financijsku perspektivu EU-a, uključujući milijardu eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i Banovine. Također je pohvalio uspjeh Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koji je već apsorbirano više od 4,5 milijardi eura, dok je realizacija dodatnih 8 milijardi u tijeku.
Govoreći o budućnosti, Plenković je istaknuo značaj 25 milijardi eura koji su Hrvatskoj dostupni u ovom desetljeću, uz ocjenu da su ti fondovi ključni za smanjenje razlika u razvijenosti između Hrvatske i starijih članica EU-a. Istaknuo je i da će Hrvatska, prema aktualnim prognozama, biti jedna od rijetkih zemalja koja će do 2026. u cijelosti iskoristiti sredstva iz instrumenta „Next Generation EU“.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić osvrnuo se na ključna postignuća u 2024. godini, istaknuvši završetak prve financijske perspektive i realizaciju svih raspoloživih sredstava iz europskih fondova.
Ministar je posebno naglasio pozitivne makroekonomske pokazatelje, poput rekordnog rasta BDP-a, te pohvalio upravljanje fondovima koje je omogućilo razvoj svih krajeva Hrvatske, smanjenje regionalnih razlika i poticanje investicija.
“Hrvatska koristi sredstva kohezijske politike na najbolji mogući način, a dostigli smo 78% europskog prosjeka razvijenosti, što pokazuje kako se Nacionalna razvojna strategija ostvaruje brže od planiranih rokova,” istaknuo je Erlić.
Suradnja svih razina vlasti – od županija, gradova i općina do tijela Vlade – bila je ključna za uspješnu implementaciju decentraliziranih fondova. Ministar je najavio kako će ova sredstva biti usmjerena na razvoj regionalnih gospodarstava kroz razne programe, uključujući urbanu agendu za 22 grada u okviru ITU-a, posebne programe za otoke, brdsko-planinska područja te industrijsku tranziciju regija. Već su potpisane prve tranše od 78 ugovora u vrijednosti od preko 140 milijuna eura. Ministar je zaključio kako ovi uspjesi potvrđuju da Hrvatska napreduje u ostvarenju ciljeva regionalnog razvoja, uz kontinuiranu potporu europskih fondova i zajednički rad svih uključenih razina vlasti.
Na ovogodišnjoj konferenciji, dodijeljene su nagrade najboljim projektima i gradovima u različitim kategorijama, ističući ključne doprinose u regionalnom razvoju, suradnji, obrazovanju i poduzetništvu, a ukupno je 11 gradova i pet županija dobilo priznanja.
U šest kategorija, od doprinosa lokalnoj zajednici do inovacija u poduzetništvu, nagrade su dodijeljene projektima koji su značajno unaprijedili kvalitetu života i potaknuli razvoj svojih regija. Među pobjednicima su se istaknuli „Centar za razvoj marikulture“ Šibensko-kninske županije, „Coworking Pula“ Istarske županije te projekt „SeaClear“ Dubrovačko-neretvanske županije. Posebno priznanje, izbor čitatelja Jutarnjeg lista, pripalo je Sisačko-moslavačkoj županiji za projekt „Županijsko naselje Banovi dvori u Glini“.
Također, najbolji gradovi za 2024. godinu proglašeni su u više kategorija. Grad Petrinja ponio je titulu „Prvaka EU fondova“, dok su Hvar, Sveta Nedjelja i Samobor prepoznati za doprinos gospodarstvu. Osijek je proglašen najekološkijim gradom („Eco city“), a Dubrovnik je ponio titulu „Smart city“. U kategoriji najvećeg napretka u kvaliteti života istaknuo se grad Bakar.
Ova priznanja potvrđuju važnost europskih fondova i zajedničkih napora svih razina vlasti u unapređenju regionalnog razvoja i kvalitete života diljem Hrvatske.
Natječaj je proveo Jutarnji list provodi u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i projektom Župan.hr, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, s ciljem povećanja osviještenosti građana o uspješnom korištenju EU sredstava.
Kroz brojne panel-rasprave, radionice i prezentacije sudionici su razmatrali budućnost kohezijske politike, mogućnosti ulaganja u 2025. godini te ljudske resurse u sustavu upravljanja europskim fondovima. Predstavljeni su i nacrti novih zakona o otocima i regionalnom razvoju, dok su ključni otočni projekti, uključujući ulaganja u vatrogasnu otpornost, dobili značajan zamah kroz potpisivanje ugovora vrijednih milijune eura.
U sklopu panel-radionica svoje su znanje i iskustvo sa sudionicima podijelili i stručnjaci SAFU-a. Vedran Težak, pomoćnik ravnatelja u Uredu za plan nabave, govorio je o najčešćim pogreškama korisnika u provedbi EU financiranih javnih nabava, dok su Jasna Babić i Sanja Radić, voditeljice iz Ureda za odabir projekata, održale prezentacije na teme “Pristupačnost i klimatsko potvrđivanje u kontekstu EU projekata” te kako te komponente daju dodanu vrijednost EU projektima.
Održani su i paneli o stanju i perspektivama vezanim uz ljudske potencijale u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova. Na panel-raspravi pod nazivom “Značaj ljudskih kapaciteta u sustavu EU fondova”, koju je moderirao pomoćnik ravnatelja SAFU-a Matija Kikelj, razgovaralo se o izazovima vezanim za zaposlenike i njihovo zadovoljstvo, potrebe institucija te profile stručnjaka koji se traže, kao i mjere koje institucije mogu poduzeti u privlačenju potencijalnih zaposlenika. Na njoj su, nakon uvodnog obraćanja članice Europskog revizorskog suda, Ivane Maletić, sudjelovali Božena Osvadić, voditeljica Službe za upravljanje ljudskim potencijalima iz SAFU-a, Josip Butković, voditelj Službe za poslove Uprave iz HAMAG-BICRO-a, Ivana Matošin, načelnica Sektora za praćenje, vrednovanje i informiranje iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ante Džapo, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Aleksandra Ličanin, voditeljica Odsjeka za ITU mehanizam iz Grada Čakovca te Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku. Druga panel-rasprava, “Razvoj i jačanje ljudskih kapaciteta u sustavu EU fondova”, okupila je Tajanu Mikas, voditeljicu Službe za izobrazbu iz SAFU-a, Irenu Bačelić, načelnicu Sektora za tržište rada iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Branimira Burića iz Službe za kontrolu sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Maju Mustač, voditeljicu Odjela za pripremu i ugovaranje programa EU iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, te Marinu Mandac, voditeljicu Odjela za metodologiju iz ARPA-e.
Uz bogat program, konferencija je pružila priliku za razmjenu iskustava i jačanje suradnje među svim razinama vlasti i dionicima uključenima u regionalni razvoj Hrvatske.
Projekt Poduzetnički centar Coworking Pula nagrađen je titulom najboljeg EU projekta u Hrvatskoj u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Kako je otvaranje Coworking Pula doprinijelo jačanju poduzetničke klime u Puli i Istarskoj županiji te koje su ključne koristi za lokalne poduzetnike i freelancere?
Cilj uspostave poduzetničkog centra Coworking Pula je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva i jačanje poduzetničke klime u Puli i Istri, s posebnim naglaskom na podršku poduzetnicima početnicima.
Ključne koristi i sadržaji Coworking Pula za lokalne poduzetnike i freelancere su: profesionalno radno okruženje, pristupačan i fleksibilan radni prostor (dnevni, mjesečni ili godišnji najmovi flydeskova), moderno opremljena sala za sastanke, uredski prostori i konferencijska dvorana.
Daljnji razvoj Centra usmjeren je na promicanje ženskog poduzetništva te na podršku IT sektoru, s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za inovacije, suradnju i rast poduzetničke zajednice Istre.
Coworking centar zamišljen je kao ključno mjesto za okupljanje i razvoj poduzetničke zajednice, s posebnim naglaskom na nova ulaganja, inovacije i implementaciju suvremenih tehnologija.
Možete li istaknuti neke od najvažnijih događanja i uspjeha od njegovog otvaranja?
Od otvaranja poduzetničkog centra Coworking Pula pa do danas, radna mjesta u open space prostoru koristilo je 400 poduzetnika, freelancera i digitalnih nomada. Do danas, u centru je održano 150 različitih događanja s više od 9.000 sudionika, uključujući događaje poput Idea HUB eventa, radionica za poduzetnike (AI, Chat GPT, LinkedIn Meet Up, web dizajn, prezentacijske vještine), Prvi susret digitalnih nomada u Puli te predstavljanja poslovnih udruga, s naglaskom na žensko poduzetništvo. Najavljen je i velik broj događanja za nadolazeće razdoblje.
IDA kontinuirano organizira besplatne edukacije i programe umrežavanja za poduzetnike i obrtnike u Centru.
Tijekom 2024. godine, u Centru je održano 17 radionica i edukacija na različite poduzetničke teme, organiziranih od strane IDA-e i Istarske županije. Također, Centar je ugostio više od 20 organiziranih posjeta, uključujući fakultete, škole i otvorena učilišta, uz prezentaciju rada Centra.
Koje biste zanimljivosti o ovom projektu voljeli istaknuti?
Projekt Coworking Pula donosi nekoliko zanimljivosti koje vrijedi istaknuti, jer odražavaju njegov utjecaj, inovativnost i doprinos lokalnoj zajednici.
Poduzetnički centar predstavlja pionirski poduhvat u stvaranju coworking kulture na urbanom području Pule, ali i Istarske županije. Ovo je prvi coworking prostor takve vrste u regiji, koji omogućuje okupljanje poduzetnika, freelancera i kreativaca.
U ovom slučaju radi se o brownfield investiciji: zapuštena zgrada nekadašnjeg auto salona Mehanike revitalizirana je i prenamijenjena u poduzetnički centar. Time je stvoren suvremeni radni prostor, ali je i dodatno obogaćen poslovni dio središta Pule.
Od početka operativnog rada, Coworking Pula postao je točka povezivanja lokalnih i međunarodnih zajednica. Brojni digitalni nomadi, freelanceri i remote poduzetnici odabrali su prostor Centra za rad, što je dodatno potaknulo networking te unaprijedilo razmjenu znanja i iskustava među različitim strukama.
S kojim ste se izazovima susreli tijekom provedbe projekta?
Tijekom provedbe projekta Coworking Pula susreli smo se s brojnim izazovima, a ističemo najznačajnije:
Unatoč brojnim izazovima, Coworking Pula nastavlja jačati veze s lokalnom zajednicom i prilagođavati svoje aktivnosti kako bi osigurao dugoročnu održivost i uspjeh.
Koji savjet biste dali budućim korisnicima bespovratnih sredstava u realizaciji sličnih projekata?
U nastavku izdvajamo nekoliko važnih savjeta za buduće korisnike bespovratnih sredstava u realizaciji sličnih infrastrukturnih projekata kao što je Coworking Pula, temeljenih na iskustvu Istarske razvojne agencije:
Filip Šetić
Istarska razvojna agencija – IDA d.o.o.
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
