Dragi korisnici i suradnici,
u ovom broju Biltena za korisnike donosimo najnovije vijesti iz djelokruga naše agencije, a u središtu ovog izdanja nalaze se “Dani otvorenih vrata EU projekata”, događaj koji je otvorio vrata raznih projekata diljem Hrvatske financiranih iz europskih fondova. Ova manifestacija omogućila je građanima da se upoznaju s rezultatima projekata koji oblikuju njihovu svakodnevicu i potaknu suradnju između institucija i lokalnih zajednica.
Također, donosimo pregled jednog od najvažnijih kulturnih projekata u Hrvatskoj – sveobuhvatne obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i otkrivamo kako je projekt modernizacije transformirao muzej u suvremeni centar obrazovanja, znanosti i turizma. Palača Amadeo, koja datira iz 18. stoljeća, obnovljena je s posebnom pažnjom prema povijesnoj arhitekturi, a prvi tjedan nakon otvorenja muzej je posjetilo više od 5.000 ljudi.
Veselimo se što ste s nama i u ovom broju te vas potičemo da istražite projekte koji čine razliku u vašim zajednicama.
Srdačno,
Vaš SAFU
Na događanju “100% EU fondovi” održanom u Zadru, predstavljeni su brojni projekti koji su pozitivno promijenili grad i Zadarsku županiju. Manifestaciju su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Grad Zadar, Zadarska županija i Javna ustanova Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA. Među uzvanicima su bili ministar Šime Erlić, gradonačelnik Branko Dukić, župan Božidar Longin i rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić. Istaknuta su ulaganja iz EU fondova koja su doprinijela razvoju infrastrukture, obrazovanja i održivog gospodarenja otpadom.
Ministar Erlić osvrnuo se na rezultate ulaganja u proteklih nekoliko godina, istaknuvši da je više od 12 milijardi eura uloženo u projekte diljem Hrvatske, čime se značajno podigao životni standard. Tijekom događanja, sudionici su imali priliku obići i mural koji je oslikan kao podsjetnik na ulaganja iz EU fondova, a novi centar za znanost i razvoj tehnologija, smješten u nekadašnjim radionicama stare Tehničke škole, također je bio istaknut.
U okviru programa “100% EU fondovi”, svoje projekte su predstavile različite institucije, uključujući Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje projekata i programa Europske unije (SAFU), Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Organizirane su izložbe zadarskih EU projekata, a posjetitelji su uživali u kutku za najmlađe i besplatnom ulazu u zadarske kulturne institucije.
Događanje je održano kao dio šire europske kampanje “EU in my region”, odnosno nacionalne „Dani otvorenih vrata EU projekata“ koja promovira rezultate projekata i mogućnosti članstva u Europskoj uniji. Kampanja predstavlja značajan korak u jačanju odnosa između Europske unije i lokalnih zajednica diljem Europe. Ova inicijativa ima za cilj povećati vidljivost i razumijevanje učinaka europskog financiranja na svakodnevni život građana. Kroz isticanje uspješnih projekata, kampanja pokazuje kako su ti projekti pozitivno utjecali na život građana, čime se podiže svijest o mogućnostima koje EU nudi. Uz promociju, kampanja također igra važnu ulogu u edukaciji i informiranju građana.
Organizacija raznih događaja, uključujući dane otvorenih vrata, izložbe i radionice, pruža platformu za informiranje o načinu korištenja europskih sredstava. Aktivnosti poput dana otvorenih vrata EU projekata omogućuju građanima da posjete projekte financirane iz EU fondova, pružajući im priliku da iz prve ruke vide njihov utjecaj na zajednicu. Također, kroz izložbe i informativne štandove, građani mogu dobiti informacije o različitim projektima, saznati više o europskim fondovima i njihovim prednostima te se upoznati s lokalnim korisnicima sredstava. Ova inicijativa nije samo prilika za prezentaciju uspješnih projekata, već i poziv na aktivno sudjelovanje građana u procesima koji oblikuju njihovu budućnost.
Tijekom Dana otvorenih vrata, građani su imali priliku upoznati se s brojnim korisnicima sredstava iz fondova EU-a kroz više od 120 projekata, čuti njihove priče o uspjehu te saznati kako su ti projekti doprinijeli poboljšanju kvalitete života u njihovim zajednicama. Događaji su omogućili detaljno predstavljanje načina na koji europsko financiranje može unaprijediti ključne sektore i pomoći u razvoju održivih rješenja.
Osim Zadra, slična događanja održana su i u drugim gradovima diljem Hrvatske, gdje su predstavljeni neki od projekata iz SAFU-ovog portfelja;
U Zagrebu je organizirano stručno vodstvo po novoobnovljenom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, smještenom u zaštićenoj Palači Amadeo. Posjetitelji su imali priliku besplatno obići novi stalni postav, obogaćen multimedijalnim sadržajima i interaktivnim elementima, koji prikazuje zbirke iz područja mineralogije, geologije, paleontologije, zoologije i botanike. Također su predstavljeni novi muzejski prostori, uključujući multimedijalnu dvoranu, laboratorije, suvenirnicu i kafić. Ovaj događaj omogućio je građanima cjelodnevno stručno vodstvo i uvid u sve sadržaje muzeja.
U Dubrovniku je manifestacija otvorena besplatnim izletom brodom Lacroma, prvim hibridnim putničkim brodom izgrađenim u Hrvatskoj. Tijekom izleta, posjetitelji su istraživali povijesne vrtove, uključujući Arboretum Trsteno, te su imali priliku uživati u samostalnom obilasku Rezervata Lokrum. Ovaj događaj predstavio je projekt „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, s naglaskom na očuvanje i promociju kulturne i prirodne baštine.
U Šibeniku je otvoren Posjetiteljski centar u kanalu sv. Ante, gdje su građani mogli sudjelovati u stručno vođenim obilascima i saznati više o projektima koje provode Javna ustanova Priroda i Razvojna agencija Šibensko-kninske županije. Sudionici su imali priliku obići značajne projekte, uključujući “Turističku valorizaciju Kanala sv. Ante” i projekt Adriatic Business Centra, koji promiču održivi razvoj i valorizaciju prirodnih i turističkih resursa.
U Osijeku su održani „Dani otvorenih vrata EU projekata OBŽ“, gdje je između ostalih predstavljen i projekt Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Ovaj događaj imao je za cilj upoznati širu javnost, posebno učenike srednjih škola, s uspješnim EU projektima provedenima na području Osječko-baranjske županije. Sudionici su imali priliku obići pogone centra, upoznati se s tehnološkim procesima sortiranja, pakiranja i distribucije voća i povrća te steći uvid u laboratorije za ispitivanje kvalitete.
U Karlovcu su događaji održani u Kinu Edison, gdje su građani mogli saznati više o lokalnim EU projektima, kao što su „Nikola Tesla poduzetnički centar“ te projekti revitalizacije nekadašnjeg kina Edison za pokretanje integriranih turističkih programa. U Aquatici, jedinom slatkovodnom akvariju u Hrvatskoj, je u organizaciji Razvojne agencije Karlovačke županije održan i PUB Kviz na temu europskih projekata u županiji.
Kuća tambure također je otvorila svoja vrata, omogućivši posjetiteljima istraživanje ovog jedinstvenog prostora uz besplatna stručna vodstva. U večernjim satima održan je besplatan koncert Nine Ćorić i Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije, a tijekom događanja predstavljeni su projekti “Kuća tambure – Slavonska notna bajka – infrastrukturni radovi” i “Kuća tambure – Slavonska notna bajka – opremanje”, koji značajno doprinose očuvanju i promociji slavonske tamburaške tradicije.
Speleon – Centar podzemne baštine otvorio je svoja vrata svim posjetiteljima nudeći besplatne obilaske uz stručne vodiče. Tijekom obilaska, posjetitelji su istraživali bogatu speleološku i geološku baštinu koju centar predstavlja, a projekt Posjetiteljskog centra Speleon ima za cilj edukaciju javnosti o važnosti očuvanja i valorizacije podzemnih prostora.
Centar izvrsnosti Cerovačke špilje također je sudjelovao u manifestaciji, organizirajući edukativne radionice, predavanja i kvizove, uz popust od 50% na ulaznice za obilazak Cerovačkih špilja za odrasle te besplatan ulaz za djecu. Ovaj događaj pružio je priliku javnosti da se upozna s postignućima projekta, koji ima za cilj očuvanje i promociju podzemne baštine.
U Posjetiteljskom centru Dravska priča u Noskovcima predstavljeni su sadržaji centra uz stručno vodstvo djelatnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Centar igra ključnu ulogu u podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirodnog okoliša i održivom korištenju prirodnih resursa. Posjetitelji su imali priliku saznati više o utjecaju EU projekata na očuvanje prirodne baštine, dobiti uvid u ekosustav Drave, njenu floru i faunu te se upoznati s važnosti promicanja održivog razvoja i ekoturizma.
Kroz raznolike aktivnosti, Dani otvorenih vrata EU projekata istaknuli su značaj europskog financiranja u unapređenju kvalitete života u lokalnim zajednicama, potičući građane na aktivno sudjelovanje u projektima koji imaju za cilj održivi razvoj i očuvanje kulturne baštine.
Projekt „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ jedan je od najvećih kapitalnih projekata u kulturi, ne samo za Zagreb, već i za cijelu Hrvatsku. Što ova obnova znači za Zagreb i Zagrepčane?
Realizacijom projekta ostvario se stoljetni san generacija hrvatskih prirodoslovaca, znanstvenika kao i svih čestih posjetitelja muzeja od djece u vrtićkim grupama, školaraca i studenata te brojnih obitelji koje su i prije obnove redovito posjećivale fundusom najveći hrvatski muzej. Znatna ulaganja Europske unije, Republike Hrvatske i Grada Zagreba omogućila su da se obnovom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja značajno revitalizira zagrebački Gornji grad, da se gornjogradska spomenička palača čija namjena nikada nije bila muzejska, u 21. stoljeću, privede pravoj svrsi suvremenog muzeja. Cjelokupna investicija zasigurno će generirati značajan turistički porast i snažnu promociju hrvatske kulturne baštine i novog turističkog potencijala. Tijekom protekle tri godine napravljena je potpuna obnova i dogradnja gornjogradskog spomenika kulture Palače Amadeo, a muzejski prostori moderno su opremljeni kako bi na suvremen i atraktivan način promicali bogatu hrvatsku kulturnu prirodoslovnu baštinu.
Vrijeme i sredstva uložena u ovaj projekt nisu samo investicija u zgradu i opremu, već u budućnost znanosti, obrazovanja i kulturnog turizma u našem gradu i zemlji. Stoga smo uvjereni da nam je pružena prilika da daljnjim radom i zalaganjem obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej postane katalizator razvoja, istraživanja i učenja, privlačeći posjetitelje iz cijele Hrvatske i svijeta inspirirajući nove generacije znanstvenika i ljubitelja prirode.
Kako bismo naglasili važnost projekta moramo se osvrnuti na povijest palače Amadeo koja je dom muzeja kao i na samu povijest muzeja kao ustanove u kulturi. Od 1764. godine kad je sagrađena osnova ove palače kao Bornemissina zidana kuća na gornjogradskom bedemu, palača je doživjela brojne promjene u vlasništvu, arhitekturi, namjeni. Značajne promjene načinio je Pejačević nadogradnjom sjevernog, južnog i istočnog krila palače s raskošnom dvoetažnom plesnom dvoranom. Pejačevićevo kazalište u ovoj palači bilo je prvo službeno zagrebačko kazalište otvoreno 1797. godine. Nakon Pejačevića, u posjed zdanja dolaze Kulmeri, a 1807. grof Amadé de Várkonyi po kojem je palača i dobila ime. Amadéov teatar djelovao je kao gradsko kazalište do 1834. godine. Sredinom 19. stoljeća zgrada je pregrađivana i povišena te je novim zahvatima zadobila postojeći izgled. U ovu palaču su 1869. godine privremeno useljene prirodoslovne zbirke, no muzej ovdje ostaje do današnjeg dana. Od useljenja muzeja do adaptacije 1986. godine u palači nije bilo bitnih arhitektonskih promjena osim uređenja potkrovlja i kasnijeg formiranja novog podrumskog prostora s armirano-betonskom konstrukcijom. Tako dolazimo do 2020. godine i realizacije projekta Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej. Svi radovi i intervencije u palači omogućile su novu svrhu i mogućnosti muzejskih prostora, uz povećanje površine muzeja s 4300 na 5500 metara četvornih, te povećanje tlocrtne površine građevine zbog natkrivanja atrija za 1230 m2. Rekonstrukcijom i dogradnjom palače Amadeo, Grad Zagreb je dobio muzej 21. stoljeća, dobio je tri reprezentativna gornjogradska prostora koja omogućuju raznovrsna cjelogodišnja urbana, kulturna i znanstvena događanja i to u potpuno opremljenim prostorima – natkrivenog atrija kapaciteta 200 posjetitelja, izložbenog aneksa od 400 metara četvornih i multimedijske dvorane opremljene 4K multifunkcionalnom projekcijom. Na ovaj javni prostor prizemlja nastavlja se stalni postavi muzeja koji se proteže na tri etaže, kao i u muzejskom atriju gdje su izloženi veliki muzejski izlošci, a kojem gravitira kafeterija, suvenirnica i radionica te muzejski laboratoriji s vrhunskom optičkom i analitičkom opremom.
Koje biste zanimljivosti o ovom jedinstvenom projektu voljeli istaknuti?
Zanimljivosti se ogledaju u načinima financiranja projekta kao i samoj projektnoj svrsi, a koja se temelji u održivosti kulturne baštine uvođenjem kvalitetnih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i turističkih sadržaja i to kroz 4 prioriteta, koje ističe i Europski parlament: a) poticanje konkurentnosti Europskog turističkog sektora; b) promociju razvoja održivog, odgovornog i kvalitetnog turizma; c) spajanje Europskih gradova kao održivih destinacija te d) iskorištavanje potencijala EU financijskih politika za razvoj turizma. Tako se razvojem nove i atraktivne infrastrukture gornjogradske palače Amadeo i uvođenjem novih sadržaja potiče razvoj održivog turizma Grada Zagreba i Urbane aglomeracije Zagreb te doprinosi većim mogućnostima participacije u vrijednostima kulturne baštine za sve ciljne skupine.
Projekt rekonstrukcije i dogradnje s novim stalnim postavom muzeja (projektantski tim Radionica arhitekture d.o.o. i Ured ovlaštene arhitektice Vanja Ilić) u potpunosti respektira zgradu kao spomenik kulture, uvažava što je tijekom proteklih desetljeća izvedeno u smislu adaptacije, rekonstrukcije i uređenja i to na način da se optimalno zadrži prvobitno građevinsko ustrojstvo i konstrukcija. Naime, ovim projektom, uz nove elemente arhitekture, potpunu denivelaciju prostora uz vertikalni transport i prilagodbe osobama s posebnim potrebama, obuhvaćena je i cijela vodovodna instalacija, odvodnja objekta, hidrantska mreža, novi sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije, sustav odimljavanja, sprinkler instalacije, elektrotehničke instalacije i vatrodojava. Oblik, katnost te postojeći nadzemni gabariti postojeće zgrade Muzeja su se zadržali i nisu se mijenjali. Ograničenje projektnom rješenju predstavljali su zadani gabariti objekta koji je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro izgrađeno na dijelu povijesnog bedema, pa je novu tlocrtnu organizaciju trebalo integrirati unutar postojećeg građevnog tkiva poštujući izvornu arhitekturu, ne mijenjajući izvornu konstrukciju ni pročelja. Dodatni prostor dobiven je natkrivanjem atrija, produbljivanjem cijele podzemne etaže te podzemnom dogradnjom uz sjeverozapadni rub postojeće zgrade ispod padine parka Tuškanac. Dodatni prostor za izlaganja dobio se i izmještanjem cjelokupnog fundusa u nove čuvaonice u Novom Petruševcu.
Proširenje muzeja koje se odnosi na izložbenu djelatnost sa 800 četvornih metara na impresivnih 3600 četvornih metara otvorilo je izvanredne mogućnosti za obogaćivanje i proširenje izlaganja građe kao i ostalih popratnih aktivnosti. U novom stalnom postavu može se pogledati 5000 izložaka iz 84 od 122 muzejske zbirke te preko 170 modela, rekonstrukcija i trodimenzionalnih prikaza staništa i okoliša. Isto tako, ovaj projekt omogućio je još neke novine koje iskazujemo brojčano: 4807 originalnih izložaka u postavu, 84 izložene zbirke, 237 jedinica multimedijalnog sadržaja, 171 model, rekonstrukcija, diorama, replika, 142 ekrana, 126 interaktivnih točaka, 76 proizvođača opreme, 36 kustosa i 53 aktivno uključena djelatnika, 28 metara širine najveće prezentacijske plohe, 39 projektnih mjeseci, 16 metara dužine istarskog guštera kao najvećeg izloška, 3 jezika, 2 pozornice, 1 nadogradnja, 1 Deep Space, 1 pristup sa Tuškanca.
Što se tiče novog stalnog postava, izlošcima iz muzejskih zbirki stalni postav prezentira raznolikost organizama nastalih evolucijom tijekom geološke prošlosti, njihovu recentnu raznolikost, njihove međusobne odnose, te ugroze kojima su vrste danas izložene. Stalni postav temeljen je na Evoluciji života i raznolikosti prirodoslovnih i paleoantropoloških zbirki, a opisuje ga riječ promjena – promjena materije, oblika, veličina, promjena u vremenu i prostoru. Novi stalni postav proteže se na tri etaže muzeja, a započinje na etaži -1 u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom svemir uz izloške iz zbirke meteorita. Postav se nastavlja upoznavanjem raznolikosti stijena, evolucijom minerala te mineraloškom baštinom u sistematici minerala i optičkim te fizikalno-kemijskim svojstvima minerala. Stalni postav na etaži -1 završava cjelinom u kojoj se razmatraju definicije i osobine života te ranija vjerovanja i sadašnje hipoteze o njegovom postanku na Zemlji te teorijom evolucije. To je prijelazna točka iz nežive u živu tvar i njezinu prezentaciju tijekom geološke prošlosti na 1. katu te recentne biološke raznolikosti na 2. katu stalnog postava muzeja. Na etaži +1 prikazuje se građa iz geološko-paleontoloških zbirki. Ona vodi posjetitelje kroz geološku prošlost, od doba superkontinenta Pangee, dominacije gmazova u juri do nagovještaja svijeta kakav poznajemo u paleogenu i čestih klimatskih promjena u kvartaru. Ovaj dio postava završava evolucijom hominida u kojoj se prezentira i tema krapinskog diluvija. Na etaži postava +2 posjetitelje očekuje živi svijet koji nas danas okružuje i ugroze koje nam prijete, trodimenzionalne rekonstrukcije staništa te prikaz najbrojnijih zbirki muzeja – zbirki kukaca, prezentacija zbirki beskralješnjaka i kralješnjaka. Novi stalni postav muzeja završava prikazom važnosti prirodoslovnih muzeja kroz muzejsku povijest koja je započela 1846. godine.
Moramo naglasiti da se uz pomno odabrane muzejske izloške i načine prezentacije, detaljno promišljalo i o promicanju ravnopravnosti i zabrani diskriminacije, razumnoj prilagodbi i univerzalnom dizajnu te legendama na Brailleevom pismu. Rekonstrukcija objekta osigurala je dostupnost zgrade svim kategorijama građana, po spolu, dobi, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti. Posebne se mjere odnose na pristupačnost osobama slabije pokretljivosti, osobama u invalidskim kolicima, slabočujećim, slabovidnim i slijepim osobama. Projektom je omogućen nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti (prilagođen ulazni prostor, komunikacije, sanitarije, informacijski pult, oglasni pano, izložbeni prostori i javni prostori u prizemlju – suvenirnica, ugostiteljski objekt, radionice).
Zaključno, jedna od osobitih zanimljivosti je i moderno opremljeni ogledni laboratorij koji predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Grada Zagreba. Korisnicima odnosno posjetiteljima laboratorij u tri cjeline, omogućava upoznavanje s osnovnim metodama rada stručnih djelatnika muzeja u biološkoj i geološkoj znanosti, a koje do sada nisu javno prikazane. U oglednom laboratoriju korisnici će po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naposljetku, korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada „in situ“ sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje upotrebom lupa, kamera ili 3d printera.
Hrvatski prirodoslovni muzej transformiran je u moderno, zabavno i jedinstveno mjesto koje će privući domaće i inozemne posjetitelje. Kolika je posjećenost bila u prvom tjednu od otvaranja za javnost i kakve su prve reakcije posjetitelja?
Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu svečano je otvorio svoja vrata javnosti 7. listopada 2024. godine. Ovaj dugo očekivani događaj privukao je iznimno zanimanje građana – u samo prvom tjednu nakon otvorenja, tijekom besplatnog vikenda za posjet muzejzu, muzej je posjetilo preko 5000 posjetitelja, što jasno pokazuje koliko je ova kulturna institucija nedostajala Zagrepčanima i turistima.
Naime, obnovljena Palača Amadeo, dom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, sada blista u punom sjaju. Projekt obnove obuhvatio je temeljitu rekonstrukciju zgrade, a posebna pažnja posvećena je očuvanju povijesne vrijednosti palače uz istovremenu implementaciju najsuvremenijih muzeoloških standarda. Posebno se ističe novi stalni postav koji na inovativan način predstavlja prirodoslovnu baštinu Hrvatske. Posjetitelji sad imaju priliku vidjeti stijene i minerale, fosilnu građu, paloantropološke ostatke, raznolike ekosustave, od Jadranskog mora do kontinentalnih šuma i planina, kroz interaktivne eksponate i multimedijske prezentacije. Mnogi ističu kako je prostor postao znatno pristupačniji i interaktivniji, oduševljenje su podijelili i najvišim ocjenama na Google profilu muzeja. Osim stalnog postava i privremenih izložbi, posjetitelji hvale i nove sadržaje poput suvenirnice i i Deep space 3D projekcija. Mnogi ističu kako je muzej postao mjesto gdje se može provesti cijeli dan u učenju i zabavi.
Ovako velik interes publike potvrđuje važnost ulaganja u kulturne institucije. Hrvatski prirodoslovni muzej nije samo obnovio svoju zgradu, već je revitalizirao svoju ulogu u društvu kao mjesto učenja, istraživanja i inspiracije. Uspjeh obnovljenog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pokazuje kako spoj tradicije i inovacije može stvoriti uzbudljivo i edukativno iskustvo za posjetitelje svih uzrasta. Ovaj projekt nije samo obogatio kulturnu ponudu Zagreba i Hrvatske, već je i postavio nove standarde u muzejskoj praksi, potičući interes za prirodne znanosti i očuvanje prirodne baštine.
S kojim ste se izazovima susreli tijekom provedbe projekta?
Izazovi su bili brojni, ali temeljem bliske i konstruktivne suradnje sa SAFU rješivi. Financiranje Novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u iznosu od 32 milijuna eura, a koje je uz obnovu uključilo rekonstrukciju i dogradnju te izvedbu stalnog postava uz prateće aktivnosti, bilo je rezultat uspješne suradnje različitih institucija i razina vlasti, a provodilo se kroz četiri izvora financiranja i dva projekta:
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 9.675.033,89 EUR, a projekt je financirala Europska unija iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Iz proračuna Grada Zagreba ukupno je osigurano još 4.800.000,00 EUR.
Vidimo da je Europska unija odigrala ključnu ulogu, sufinancirajući projekt s 9,9 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te dodatnih 9,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za postpotresnu obnovu. Grad Zagreb dao je značajan doprinos od cca 10,6 milijuna eura, dok je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pridonijelo s 1,45 milijuna eura, a upravo blendanjem fondova i velikim izmjenama ugovora i pred korisnika i pred izvore financiranja stavljeni su veliki izazovi koji su uspješno riješeni.
Koji savjet biste dali budućim korisnicima bespovratnih sredstava u realizaciji sličnih projekata?
Tripartitno financiranje obnove i realizacije novih sadržaja muzeja uvjerilo nas je u nužnost bliske suradnje sa institucijama, a koje uključuju stručne službe Grada Zagreba kao partnera Muzeju, Ministarstva kulture i medija, djelatnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a prije svega suradne kolege u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.
Upravo zahvaljujući pomoći djelatnika SAFU, njihovim jasnim naputcima, načelima i pravilima koje valja slijediti, projekt je i uz kompleksnost financiranja i probleme koje je nanio potres, uspješno priveden kraju, čime možemo poslati jasnu poruku potencijalnim korisnicima financijskih sredstava o mogućnosti uspješne realizacije projekata.
dr. sc. Iva Mihoci, muzejska savjetnica
Hrvatski prirodoslovni muzej
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Ulica grada Vukovara 284 (ulaz C), 10000 Zagreb
Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
© SAFU 2023. - Sva prava pridržana.
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
