SAFU | Središnja agencija za financiranje i ugovaranja

Primjeri EU projekata u RH

Svi primjeri projekata

PREKOGRANIČNA SURADNJA SLOVENIJA-MAĐARSKA- HRVATSKA, PHARE 2005

Projekt:

SLOHRA ZONET

Korisnik:

Visina ugovora:

101.390,78 EUR

Projekt Slohra Zonet nastao je kao rezultat uspješne suradnje šest partnera iz hrvatskih i slovenskih razvojnih institucija. Kako su poslovne zone prepoznate kao ključne za poduzetničke infrastrukture, čiji razvoj pridonosi podizanju konkurentnosti regije, cilj projekta jest razvoj, podizanje kvalitete, povezivanje i promocija poslovnih zona. Provedba projekta rezultirala je analizom stanja u poslovnim zonama u svim regijama partnerima te skupnom analizom cjelokupnog „Slohra" teritorija. Održani su okrugli stolovi i radionice među partnerima i institucijama iz regija partnera, gdje su razmijenjena iskustva oko organizacije i upravljanja poslovnih zona. Također, izrađen je nacrt umrežavanja poslovnih zona s potencijalnim modelima suradnje potpornih institucija za poduzetništvo. Osim toga, napravljen je i Pilot projekt „Uspostava nove poslovne zone", kojim se definira pojam i značaj poslovnih zona za razvoj lokalnih zajednica te postupak uspostave nove poslovne zone.

Projekt:

PANNONIAN TOURISM

Korisnik:

Visina ugovora:

106.347,00 EUR

Cilj projekta bio je unaprijediti vještine vlasnika u vođenju seoskih turističkih gospodarstava u prekograničnoj regiji, na način da se razvije i provede specifičan program osposobljavanja za panonsku regiju.  Sudionici programa prošli su deset seminara, odnosno  240 sati osposobljavanja kroz teorijsku i praktičnu nastavu. Program je podrazumijevao izradu poslovnog plana razvoja i unapređenja turističkih usluga na seoskim obiteljskim turističkim gospodarstvima.

Također je izrađena i zajednička mađarsko-hrvatska web stranica www.pannoniantourism.hu, na kojoj se može preuzeti priručnik za vođenje seoskog obiteljskog turističkog gospodarstva.

Predstavljene su i mogućnosti buduće prekogranične suradnje i korištenja  programa IPA za razvoj seoskog turizma, te je potpisan prekogranični sporazum o budućoj suradnji na tom području između predstavnika udruga za seoski turizam i turističkih zajednica iz pograničnih županija Mađarske i Hrvatske. Navedenim se sporazumom  planira povezati strukovne udruge radi razmjene iskustava, studijskih posjeta i zajedničkog sudjelovanja u programima razvoja seoskog turizma, osobito u okviru provedbe aktivnosti iz Operativnog programa prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske 2007-2013.

Projekt:

FuturePublicEnergy

Korisnik:

Visina ugovora:

140.000,00 EUR

Osnovni je cilj projekta FuturePublicEnergy je redukcija emisije ugljičnog dioksida u javnim zgradama kroz povećanje energetske učinkovitosti.  

Budući da su na projektu surađivale Varaždinska županija i grad Čakovec, napravljena je cjelovita energetska analiza za zgradu Doma zdravlja u Varaždinu te vrtić "Cipelica" u Čakovcu. Rezultati analize pokazali su da se racionalnijom upotrebom energenata u zgradi Doma zdravlja može uštedjeti i do 25 tisuća kuna godišnje. Također, u sklopu projekta napravljene su i osnovne energetske analize na 42 javna objekta u Varaždinskoj županiji i gradu Čakovcu.

Varaždinska županija ujedno je s jedinicom za razvoj Ujedinjenih naroda potpisala energetsku povelju prema kojoj se obvezala otvoriti energetski ured i info-centar. Zadaća energetskog ureda je dovođenje novih projekata vezanih uz energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.

Projekt:

HOMER

Korisnik:

Visina ugovora:

219,901.50 EUR

Projektom „Usklađivanje obrazovnih mogućnosti sa zahtjevima tržišne ekonomije" (HOMER) Krapinsko-zagorska županija i grad Labin razvili su pristup poboljšanja položaja mladih na tržištu rada. Naglasak provedbe projekta stavljen je na podizanje razine poduzetničke kulture, uvođenje dodatne obuke u poduzećima za rad s mladima, na razvoj novih obrazovnih programa stručnog usavršavanja, te programa za pomoć mladima pri razvijanju društvenih i generičkih vještina. Tako su u tri srednje škole postavljeni tzv. karijerni kutovi, kako bi se učenicima na licu mjesta pružilo više informacija i savjeta vezano za njihovu buduću karijeru. Također, u travnju 2008. održan je i vrlo posjećen Dan karijera, što je pokazalo kako je ovaj projekt ispunio jedan od ciljeva. Stvorena su i četiri nova programa stručnog usavršavanja na području elektrotehnike, ugostiteljstva, građevinarstva i wellness turizma. U četiri škole na području Krapinsko - zagorske županije i grada Labina održano je natjecanje u rješavanju stvarnih poslovnih problema i virtualna škola poduzetništva, čije će se djelovanje nastaviti i nakon završetka projekta. Provedene su opsežne analize stanja tržišta rada u Krapinsko - zagorskoj županiji i gradu Labinu, o postojećim mjerama potpore zapošljavanja mladih, te kako mladi doživljavaju poslodavce i obrnuto. Analize su pokazale da se potporni mehanizmi za zapošljavanje mladih u ove dvije regije tek razvijaju. Također, poslodavci i mladi nedovoljno su informirani o međusobnim očekivanjima, te je potrebno  kontinuirano raditi na povezivanju svih aktera na tržištu rada. Zasebna analiza zastupljenosti poduzetničkog obrazovanja u obaveznom školovanju, pokazala je da mladi nedovoljno razmišljaju o vlastitim poduzetničkim potencijalima i mogućnostima.

Projekt:

Razvoj za razvoj

Korisnik:

Visina ugovora:

101.235,00 EUR

Kako su za trajni i cjeloviti razvoj ključni ljudi i njihova osposobljenost, u okviru projekta „Razvoj za razvoj" za potrebe lokalnog gospodarstva i obnavljanja poduzetništva u ruralnom području, provodili su se različiti programi osposobljavanja.

Projekt je provodila Zagorska razvojna agencija sa slovenskim partnerom, razvojnom agencijom Sotla. Glavni cilj projekta bio je podići razinu osposobljenosti ruralnog stanovništva, poduzetnika te njihovog potpornog okruženja. Programi osposobljavanja poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika oblikovani su, u suradnji sa Institutom za međunarodne odnose, na temelju analize anketa u kojima su se poduzetnici izjasnili o potrebnoj edukaciji.

U suradnji sa poduzećem Edukator d.o.o., izvedene su tri grupe osposobljavanja i izobrazbe usmjerene prema razvoju ljudskih potencijala za potrebe gospodarstva - osposobljavanje za mala i srednje velika poduzeća, za potrebe razvoja ruralnog područja, te osposobljavanje za tzv. Euroskupinu, odnosno za izradu i vođenje projekata financiranih iz fondova EU. Tako je, na razini Krapinsko-zagorske županije osposobljeno 66 budućih voditelja projekata.

Publicirane su dvije znanstveno-istraživačke publikacije: Analiza ljudskih potencijala u Krapinsko-zagorskoj županiji i dijelu Savinjske regije u Sloveniji i Vizija razvoja ljudskih potencijala.

Projekt:

Mlinarski put

Korisnik:

Visina ugovora:

115.027,00 EUR

Projektom „Mlinarski put" uspostavljena je prekogranična turistička zona, dok je obrazovanjem lokalnog stanovništva, za sudjelovanje u turističkoj ponudi ove vrlo posjećene regije, poboljšana gospodarska i socijalna struktura ruralne regije.

Turistička infrastruktura prekogranične regije, ovim projektom doživjela je značajnu promjenu u korištenju izvora obnovljive energije, prvenstveno elektrifikacijom plovećeg riječnog mlina i postavljanjem solarnog kolektora.

Obala rijeke Mure očišćena je i uređena postavljanjem klupa i stolova, kao piknik prostor u blizini plovećeg mlina. Turistička ponuda obogaćena je i nabavkom četiri drvene lađe i gumenim čamcem sa van brodskim motorom. Za potrebe turista oživljeni su stari tradicionalni zanati, kulturna, tehnološka i prirodna baština, kao i folklor.

Rezultati ovog projekta proširit će se uz područje rijeke Mure, s naglaskom na marketinško jačanje novog turističkog proizvoda i nove turističke zone. 

Visina ugovora:

277.645,00 EUR

Projektom "Sveta Barbara - bogatstvo podzemnog svijeta nekad i danas" uređen je prvi rudarski muzej u prirodi u okolici Samobora. 

Muzej se sastoji od 340 metara obnovljenih rudarskih rovova Sv. Trojstvo i Kokel, mineraloške zbirke od stotinjak minerala, stijena i fosila postavljene u Osnovnoj školi Rude i rudarsko-botaničke poučne staze dugačke 1 500 metara. Zanimljivost ovog projekta jest u tome što je rudnik uređen baš onako kako je izgledao dok su nekad u njemu rudari mukotrpno kopali. Iskopavanje rudnika navodno je prestalo 1859. godine, a do sredine XIX. stoljeća u njemu se kopao samo bakar, te se potom vadilo željezo i gips.

Projekt će svakako doprinijeti turističkoj ponudi Samobora i okolice, te gospodarskoj i socijalnoj strukturi angažiranjem lokalnih obrtnika i prekvalifikacijom lokalnog stanovništva u turističke vodiče.

Projekt je provodio Grad Samobor s partnerima Kulturno umjetničkim društvom Oštrc, Zagrebačkom županijom, Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, OŠ Rude i Rudarsko geološko naftnim fakultetom Zagreb.

Nivas info@nivas.hr
Nivas.hr | Uploading 24/7
Interactive Design & Development
Ladislava Štritofa 1
Zagreb 10000 Croatia
Work 385-(0)1 | 2320-541